Zašto u Srpskoj nema ozbiljne analize političkih prilika?

Republika Srpska, a samim tim i Bosna i Hercegovina, postale su idealno mjesto za raskusurivanja, kako sa nepodobnim političkim neistomišljenicima, tako i sa svima koji smiju, mogu i hoće da upute bilo kakvu kritiku, ne samo na rad vlasti, već i svih onih koji nisu u položaju da nešto odlučuju.

Mišljenje koje na bilo koji način nije u skladu sa stavovima koje zastupaju izabrani predstavnici lako od vas može da napravi izdajnika koji previše pita ili se previše žali, pa smo došli u situaciju da je postalo lakše ćutati i klimati glavom nego izaći i reći "čekajte, ljudi, ovo što radite nije dobro", pa bilo to upućeno vlasti ili opoziciji.

Nedvosmisleno je da u Srpskoj, kojom ćemo se ovim tekstom više baviti, izostaje adekvatna analiza političkih prilika, koja se, da se ne lažemo, očekuje od institucija koje bi po svom zvanju morale time sa bave (čast izuzecima u njima).

Niko ne želi javno da se pozabavi time koliko je partije uopšte briga šta misle građani, zašto ih se sjete svake druge godine od septembra do oktobra, zašto je cilj da "komšiji (političkom protivniku) crkne krava", zašto se nastoje umanjiti svakodnevni problemi građana, zašto se uvijek odgovornost prebacuje na druge, i najtužnije, zašto je postalo normalno biti politički uvlakač, a smijati se onima kojima to nisu?

"Institucije koje bi kod nas trebalo da se bave analizom društvenih pitanja i problema ne rade svoj posao iz dva razloga. Prvi je taj što su u same te institucije postavljeni podobni ljudi, odnosno ljudi koji su pod uticajem političkih partija na vlasti postavljeni na fakultete i institute. Iz tog razloga je nemoguće očekivati da će onaj ko je posao dobio preko političke partije negativno pričati o tim istim partijama. Drugi razlog je taj što vlast ima veliki uticaj i moć i može u velikoj meri zagorčati život ljudima koji se kritički odnose prema njoj", smatra Velizar Antić, politički analitičar.

Iz tog "podobnog straha", dodaje, mnogi radije biraju da se ne zamjeraju vlastima ili sprovode istraživanja koja bi išla na štetu partijama, pogotovo onim vladajućim.

"Sva ozbiljna istraživanja društva i problema u društvu bi nas nesumnjivo dovela do zaključaka da vlast ne radi dovoljno i da kao društvo ne idemo u pravom smeru. Dakle, rezultati istraživanja bi bili takvi da ne bi bili povoljni po one koji su na vlasti jer bi dovelo do pitanja njihove odgovornosti", rekao je Antić za "Nezavisne novine".

Nedostatak ozbiljne političke analitike u Srpskoj za politikologa Stefana Ličinu rezultat je dominacije političkih elita nad ključnim društvenim institucijama.

"Uključujući tu medije i univerzitete, što sužava prostor za objektivna socio-politička istraživanja. Da biste na akademskom nivou radili temeljna društvena, politička ili ekonomska istraživanja, potrebna je autonomija istraživača i veliki resursi - koje uglavnom kontroliše država ili u nekim slučajevima partija", navodi Ličina.

Sa druge strane, kako kaže, problem je i to što dnevna politika u ogromnoj mjeri negativno utiče na ozbiljnu društveno-političku analizu.

"U dnevnoj politici nameću se kratkoročne i senzacionalističke teme koje skreću pažnju sa dubljih društvenih problema", navodi Ličina.

Uz sve navedeno, problematiku vidi i u polarizaciji društva.

"U njoj se diskredituju objektivni istraživački stavovi, kojima se nameće breme tumačenja kao politički pristrasnih", zaključuje Ličina za "Nezavisne novine".

(Nezavisne) Foto: Stock Adobe