Vreba opasnost: Mladi ne spavaju, ne jedu danima...

Opasne sintetičke droga preplavile su BiH, a mladi su najčešći konzumenti. U rješavanje problema trebalo bi da se uključi čitavo društvo, ne samo zdravstvo, nego i Centar za socijalni rad, policija i naravno roditelji, upozoravaju stručnjaci.

Tržište narkotika u BiH, ali i širom regiona i Evrope preplavili su amfetamini, sintetičke droge, koje su sve više zastupljene među mlađom populacijom.

"Amfetamini su psihostimulansi potpuno drugačija vrsta droge u odnosu na heroin. Oni daju različite tjelesne, ali i psihičke promjene kod mladih. Mladi ih uzimaju da bi postigli zadovoljstvo, sreću, ushićenost, postali vrlo raspoloženi, euforični, omnipotentni…  Ne spavaju, ne jedu dan, dva, tri… dok se potpuno ne potroše", kaže Rasema Okić, direktorica Zavoda za bolesti zavisnosti Kantona Sarajevo.

Osnovni problem je u tome što mladi amfetamin ne smatraju drogom i vjeruju da je to sredstvo za popravljanje raspoloženja. U početku uzimaju stimulanse, a kasnije droga uzme njih. 

"Nama se najčešće javljaju mladi koji imaju problem sa nekom drogom iz grupe stimulansa, marihunaom, kockanjem i alkoholom i često govorimo o višestrukim zavisnostima kod mladih", ističe Jelena Jovičić, psihoterapeut specijalne bolnice za liječenje bolesti zavisnosti.

Svake godine bilježi se povećanje korisnika narkotičkih sredstava.

"Ono što je činjenica da se smanjuje životna dob u kojoj djeca počinju da konzumiraju drogu ili je bar prvi put probaju. Nekad se to dešavalo kod starijih maloljetnika danas su to ili stariji maloljetnici ili oni prije ulaska u adolescenciju neki period 5-6 razred osnovne škole", navodi Oleg Grubač, psihijatar.

Poražavajuće je da BiH po procjeni bezbjednosnih službi ima razgranatu narko mrežu povezanu sa svjetskim kriminalnim organizacijama pa su samim tim i faktori rizika za konzumaciju droge na ovim prostorima veći, navode stučnjaci. 

"Ponuda postoji i ona je ozbiljan posao i biznis. Ne samo u Sarajevskom kantonu, u Bosni i Hercegovini, već i u Evropi i svijetu. Na drugoj strani je samo dijete, mlada osoba i njegova osobnost", kaže Okić.

"Tako bih napomenula da su mladi dosta izloženi drogama. Negdje oko 30% mladih iz uzorka je navelo da je imalo i lično kontakta sa nekom od droga odnosno da je probalo neku od droga. Isto tako oko 60% mladih poznaje nekoga ko koristi psihoaktivne supstance, a oko 60% mladih iz uzorka od 400 mladih uzrasta od 15 do 30 godina bilo je direktno ponuđeno nekom od droga", kaže Jovičić.

Dok djeca postaju ovisnici, trgovina narkoticima “cvjeta” u regionu. Krajnje je vrijeme da donosioci odluka otvore oči pred ovim problemom i pooštre kazne za dilere, zaključak je stručne javnosti.

(BN) Foto: EPA