"Nabavite zalihe hrane, vode, gotovine, tablete joda…"

Neke evropske zemlje, kao što su Švedska, Finska, Norveška i Njemačka, već pripremaju svoje građane za mogućnost šireg rata i krizne situacije pa im tako na različite načine daju savjete i informacije kako se pripremiti za tu mogućnost.

Njemačka je počela razvijati aplikaciju koja će ljudima pomoći da pronađu najbliži bunker u slučaju napada. Švedska pak distribuira pamflet od 32 stranice pod naslovom ‘Ako dođe kriza ili rat‘, dok je pola miliona Finaca već preuzelo vodič za pripravnost u hitnim slučajevima.

Njemački ministar obrane Boris Pistorius kaže da već preduzimaju korake kako bi stanovništvo bilo spremno za rat. Naime, ruska invazija na Ukrajinu je znatno podigla bezbjednosne napetosti na Baltiku, zbog čega su Finska i Švedska odlučile da se pridruže NATO svezu nakon decenija nesvrstanosti.

“Živimo u nesigurnim vremenima. Trenutno se vode oružani sukobi u našem dijelu svijeta. Terorizam, kibernetički napadi i kampanje dezinformiranja koriste se kako bi nas potkopali i uticali na nas, stoji, među ostalim, u švedskom pamfletu”, prenosi The Guardian.

U Švedskoj je takav pamflet prvi put izdat tokom Drugog svjetskog rata. Sada njime građane pokušavaju da informišu o sistemima upozorenja, skloništima, digitalnoj bezbjednosti, ali i o tome kako koristiti WC ako nema vode.

Preporučuje se i držanje zaliha vode kod kuće, dosta deka, tople odjeće i alternativnih načina grijanja, posjedovanje radija na baterije i spremanje zaliha energetski bogate hrane koja se brzo priprema.

Švedski građani pozdravljaju ideju ovog pamfleta i ističu da je dobro biti spreman, ali kažu da ne razgovaraju mnogi o mogućnosti rata.

“Bojim se jer znam što rat znači – preživjela sam rat”, rekla je i dodala da se snabdjela vodom, baterijskim lampama, svijećama i vazelinom, ispričala je za Guardian Ajan iz Somalije, koja je s petero djece sada u Švedskoj.

Zdravstveni radnici upozoravaju da mnogi u siromašnim područjima nemaju hrane ni za svakodnevni život, a kamoli za zalihe. Ističu da bi bolje bilo ljudima informacije davati lično, a ne samo putem ovakvih pamfleta.

Sličnu je knjižicu u 2,6 miliona domaćinstava u Norveškoj podijelila tamošnja uprava za civilnu zaštitu.

Norveški pamflet savjetuje ljudima, na primjer, da drže zalihe hrane koja se ne kvari za barem sedam dana, uključujući “dvopek, konzervisane mahunarke i pasulj, konzervirane namaze za sendviče, energetske pločice, sušeno voće, čokoladu, med, kekse i orašaste plodove. Savjetuju građanima i da se snabdiju osnovnim lijekovima, a to uključuje i tablete joda za slučaj nuklearnog incidenta. Preporučuje se da imaju i nekoliko bankovnih kartica, kao i zalihu gotovine.

Na posebnoj finskoj web stranici građane se pita ‘Biste li preživjeli 72 sata‘. Misli se na krizne situacije i građane se poziva da svoje vještine i zalihe podijele u tekstovima. Stranica sadrži savjete o jačanju psihološke otpornosti kako se povećala sposobnost suočavanja s teškim okolnostima, osobna kibernetička sigurnost i sklonište u zatvorenim prostorima.

Iz finske ženskog oduženja za pripravnost u hitnim slučajevima kažu da su se mnoge žene upisale na kurseve pripravnosti. Radio uređaji su se rasprodali, a svi već počinju pitati poznanike koliko vode imaju kod kuće.

Njemačka se fokusira na povećanje svojih skloništa nakon procjene da nacija od 84 miliona ljudi ima manje od 600 javnih skloništa koja mogu zajedno primiti samo 480.000 ljudi. Takođe, njemačka domaćinstva se pozivaju da prilagode svoje podrume, garaže ili skloništa, a u gradnji novih domova zakonska će obaveza biti da oni uključuju sigurna skloništa.

Stručnjaci predviđaju da bi ruski napad mogao biti moguć u sljedećih pet godina.

(Jutarnji) Foto: Terravivos