Firme sa crne liste pokušavaju da zaobiđu sankcije

Grupacija Invictus, koja je ranije poslovala pod nazivom Infiniti, a koja je na američkoj crnoj listi, nije uspjela da opstane jer su im banke otkazale saradnju. Ni registrovanje novog pravnog subjekta pod drugim imenom nije pomoglo, pa su iz ove firme krenuli u borbu za izmjenu zakona, koji bi primorao banke da posluju s njima. 

Grupacija Invictus podnijela je Narodnoj skupštini prijedlog inicijative da se zakon o platnom prometu izmijeni, na način da se banke, koje nisu htjele poslovati sa firmama koje su na OFAC-ovoj listi, primoraju da ipak promijene mišljenje, a u suprotnom slijedi kazna do 80.000, saznaje portal Capital. Iz ove grupacije poručili su da odbijanje banaka da im otvore poslovne račune predstavlja kršenje zakona, a za posljedicu je imalo gašenje firmi i nekoliko stotina otkaza. 

„Naš cilj je da se izmjenama zakona jasno i precizno definiše na koji način banke, kao nosioci javnog ovlašćenja, smiju odnosno ne smiju da postupaju u odnosima sa klijentima, ne ostavljajući im prostora za zloupotrebe, diskriminaciju i proizvoljna tumačenja. Upravo na takvim osnovama banke su donosile odluke od uvođenja sankcija na ovamo i uz dosad nezabilježenu praksu narušile osnovna prava, uništile radna mjesta i ugrozile životnu egzistenciju. Smatramo da se, zarad svih privrednika u Srpskoj, aktuelnih i budućih, takva sitaucija ne smije ponoviti.

Takođe, tražimo i da se utvrdi odgovornost prvih ljudi Agencije za bankarstvo Republike Srpske, imajući u vidu da je Agencija, iako direktno nadležna za kontrolu poslovanja banaka, u ovako ozbiljnoj situaciji propustila da reaguje i preduzme odgovarajuće mjere, čime je, baš kao i banke, ugrozila na stotine radnih mjesta u Srpskoj“, poručili su iz ove grupacije. 

Kako kažu, prevashodni cilj Agencije za bankarstvo Republike Srpske je zaštita privrede i svih privrednika u Srpskoj, a kada su banke zatvorile racune, ističu da je reakcija Agenciije izostala. Na naš poziv Agenciji javio se portir, koji je kazao da niko iz uprave niti iz odsijeka za odnose s javnošću nije prisutan. Narodni poslanik Igor Crnadak ističe da bi ova grupacija trebalo da se zapita zašto banke odbijaju saradnju. 

„Ono što je čudno i što nam na prvu privlači pažnju, jeste da u Republici Srpskoj imate preko 25.000 raznih preduzeća, samostalnih preduzetnika i drugih subjekata i niko nema problem sa bankama osim ovih nekoliko, koji  galame svaki dan na televiziji. Tako da to je nešto što svakako privlači pažnju i što će nas natjerati da vrlo pažljivo pogledamo čitavu ovu inicijativu, jer mislim da je vrlo moguće da se radi o pokušaju korumpiranih firmi, korumpiranih pojedinaca, koji su stotine miliona izvukli od ovog naroda u svoje privatne džepove, da maskiraju svoje djelovanje za naredni period i nastave sa istim tim poslom“, kaže Crnadak.

Dodaje da ako krše zakone, neka ih nadležni sankcionišu, nema potrebe da se diže velika buka i da se inicijative šalju u Narodnu skupštinu. Ekonomisti upozoravaju, ukoliko se usvoji inicijativa, to će banke dovesti u nezavidan položar, s jedne strane će biti primorane na otvaranje računa, a s druge znaju da je to po njih rizičan potez.

„Ovde je apsolutno pravo, neću reći nebitno, ali potpuno sa strane i pogaženo i to jeste činjenica da ovde radi princip sile i bankama je, po svemu što možete da zaključite, rečeno ili vi zatvarate njihove račune, ili mi zatvaramo vas, kroz kroz sviftovem jer vi ne možete da poslujete bez svifta. I to je toliko prosto i jednostavno.

E sad, gurati banke da to moraju, mogao bi se problem dodatno usložiti, jer ako bi se onda banke stavljale na crne liste, onda je definitivno u problemu cijela privreda, svo stanovništvo, radi se o sistemskim bankama, koje ne smiju biti na taj način izolovane“, ističe ekonomista Jelena Trivić.

Iako još uvijek nije sigurno da li će inicijativa biti pred poslanicima, dovoljno je da se prisjetimo Dodikove izjave kako će izaći s podacima o bankama i njihovim manipulacijama, nakon čega je uslijedio Zakon o bankama, kojim se ukida  slanje opomene zbog kašnjenja sa otplatom, nekamatonosni prihodi, održavanje kreditne partije, te podizavnje gotovine na bankomatima.

(BN) Foto: BN