Dejton je učvrstio Srpsku i dobio svoju potvrdu kroz vrijeme

Danas se obilježava 29. godišnjica Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, poznatijeg kao Dejtonski sporazum. Parafiran je 21. novembra 1995. godine u gradu Dejton u američkoj državi Ohajo i označio je kraj rata u Bosni i Hercegovini. Kakvi su efekti Dejtonskog sporazuma i da li je skoro 3 decenije nakon parafiranja i potpisivanja, vrijeme za njegovo raspakivanje?

Davne 1995. godine, u Bosni i Hercegovini je bjesnio krvavi rat. Nakon više bezuspješnih pokušaja postizanja mirovnog sporazuma, predstavnici zaraćenih strana sjeli su za pregovarački sto u američkoj vojnoj bazi Rajt Peterson kod Dejtona. 21. novembra 1995. pregovori su okončani, a najvažniji efekati su: kraj rata u Bosi i Hercegovini i međunarodna potvrda postojanja Republike Srpske.

Dejtonskim sporazumom rat je zaustavljen. U Banjaluci se slavilo, dok je na Palama, ratnoj prestonici Republike Srpske preovladavalo žaljenje, međutim na kraju svi su ga svi prihvatili. Bosna i Hercegovina je tada podijeljena na dva entiteta: Republiku Srpsku i Federaciju BiH. Od tada do danas država počiva na dejtonskim tekovinama, a u skoro tri decenije sa svih strana, svako malo su se čule najave o njegovom raspakivanju i drugačijom organizacijom Bosne i Hercegovine. 

Donio je mir, ali sve druge međusobne probleme u BiH nije okončao.

"Jasno je da je Dejton na neki način dobio svoju potvrdu kroz vrijeme da je održiv a najveća tekovina je obezbjeđenje mira na ovim prostorima i on ima tu istorijsku karakteristiku", poručio je Mladen Bosić bivši predsjednik SDS-a.

"Taj sporazum napravio balans između zahtjeva za samostalnošću Republike Srpske koja se ostvarila u pravom smislu te riječi, a posebno je zbog međunarodnog faktora ostao taj okvir koji se zove Bosna i Hercegovina i ja mislim da je Dejton posljednji veliki primjer uspješne međunarodne aktivnosti", smatra počasni predsjednik PDP-a Mladen Ivanić. 

Sve one nedorečenosti i prostor za različita tumačenja koji je Dejton ostavio, od tada gotovo svi političari u Bosni i Hercegovini zloupotrebljavaju na svoj način.

"Tako da bih rekla da se nalazimo u jednoj veoma paradoksalnoj situaciji gdje svi vidimo da nešto ne štima, a niko ne želi da promijeni bilo šta što bi omogućilo iskorak naprijed", smatra politikolog Tanja Topić. 

Dok se godinama ne zna gdje je nestao originalni primjerak Dejtonskog sporazuma i da li je uopšte stigao u BiH, gotovo da nije bilo perioda da se nije pominjalo raspakivanje ovog sporazuma. Takva retorika ponovo se pojačala nakon pobjede Donalda Trampa, međutim za ovakve želje međunarodna podrška i dalje ne postoji.

"U glavama donosilaca odluka u SAD to ne može da se dira. To su simboli njihove moći. Dok je Amerika prva u svijetu pogotovo Trampova Amerika, mnogo se varaju ovi koji slave neodgovorno u ime Republike Srpske i srpske nacije", smatra politički analitičar Dušan Janjić. 

BiH još nije uspjela da zaživi bez prisustva visokih predstavnika. Odmah nakon potpisivanja sporazuma, političari su najavljivali demokratsko društvo i ekonomski napredak. Ipak, za ovih 29 godina, gotovo ništa od toga građani nisu vidjeli. Sve što smo osjetili na svojoj koži jesu nepravda i korupcija na svakom koraku. Dejtonska i demokratska BiH samo je jedna zamisao koja se već tri decenije u praksi ne provodi.

(BN)