Suša uzela danak i proizvođačima kupusa u Semberiji

Velike suše uzele su ovog ljeta danak i proizvođačima kupusa. Mnogima su propala ulaganja, dok su samo oni najozbiljniji i najpredaniji ostvarili kvalitetan prinos, pa će ove jeseni i uživati u plodovima svoga rada i truda.

Proizvođači kažu da je uzrok lošeg prinosa to što je umjesto u periodu od 1. do 20. juna, kupus posijan sa skoro mjesec dana zakašnjenja, jer od vreline nije uspio ranije da se omladi. Potražnja za njim je ove jeseni izuzetno velika, s’ obzirom na činjenicu da su opstali samo oni koji dosljedno primjenjuju agrotehničke mjere i redovno vrše navodnjavanje.

“Mi ovde imamo poredane cijevi, pištolje. Motor upalimo, zalijemo svakih dva – tri dana. Bez vode, hrane i prskanja ne postoji kultura koja bi mogla opstati više”, kaže Živojko Jocković, poljoprivrdni proizvođač iz Crnjelova.

“Mi imamo najvie tri zaštite, a imamo kupus koji je besprekoran - zdrav i čist, jer ga ne radimo u monokulturi i ne ponavljamo po istom mjestu. Ni po 10 godina ne dođe na isto mjesto.  Investicije sam imao u navodnjavanje, to su ogromne investicije.  Tokom 3 – 4 godine sa jako puno investirao, ali ja se ozbilno bavim povrćem, nije to samo kupus, tako da jednostavno to se isplatilo kroz jednu kalendarsku godinu”, rekao je Rade Jovičević, poljoprivrdni proizvođač iz Trnjaka

Krajem oktobra, kada prispjeva, cijene kupusa će biti visoke i kretaće se između 0,8 i 1 KM po kilogramu, što će, dodaju, biti dovoljno da se pokriju troškovi, ali i da se zaradi. Za dobre i sigurne proizvođače nema zime, jer su, kažu, plasman svojih proizvoda obezbjedili na vrijeme.

“Što se tiče povrtlarske proizvodnje uopšte, tu se pogriješiti ne smije. -Ili radite ili ne radite. Ogromni su troškovi, tako da ne smijete stati na pola puta. Ko se ozbiljno ponašao uzeće neki  novac ove jeseni, ne govorim samo o kupusu, jer su sve kulture bile interesantne. Ove godine su to male i premale količine, ali će oni koji se bave povrćem uhvatiti vazduha.

Oni koji predaju u industriju imaće malo niže cijene, što je mač sa dvije oštrice. Prošle godine kada su bile loše cijene, mi smo imali sigurnu prodaju industriji. Ove godine je drugačije, tako da jedne godine oni nas ispoštuju, druge mi njih. U globalu ovo je bila dobra godina za povrtlare”, kaže Jovičević.

Manji proizvođači su mišljenja da će i oni dobro proći, ako ne dođe do nekontrolisanog uvaza iz inostranstva. Dodaju da je proizvodnja skupa, da treba uložiti mnogo, ali kažu i to da su dobili veoma značajne podsticaje.

“Dobila sam podsticaje i za mehanizaciju i za navodnjavanje u iznosu od 50%. Dobili smo i za plastenike od opštine, zahvaljujući Petroviću. I vladi sam zahvalna – dobila sam od sviju”, zadovoljno kaže Petra Bešlić, poljoprivrdni proizvođač iz Crnjelova.

Uspješni semberski povrtlari kažu da je ova godina za njih, uprkos suši, bila dobra, te poručili da onaj ko hoće ozbiljno da se bavi poljoprivredom u 21. vijeku ne može samo da gleda u nebo, već mora da se osloni na savremena dostignuća i trendove u poljoprivredi.

(BN) Foto: BN