Malinari ojađeni: Niska otkupna cijene maline

Ni ove godine uzgajivači maline na području Bratunca nisu dobro prošli. Sa jedne strane niska otkupna cijena, sa druge strane vremenske nepogode koje su uticale i na količinu, ali i na kvalitet roda dovele su proizvodnju ovog voća u pitanje. 

"Ako idemo dvije, tri godine u minus teško je to raditi. Evo ja sam prvi smanjio proizvodnju, smanjuju mnogi. Ovo što još malo ima, srednji taj stalež, stariji što rade. Omladina odlazi, ovde izgleda i politika ide da se što više uništi poljoprivreda", objašnjava Ivan Stojanović, predsjednik Udruženja malinara regije Birač ,, Vilamet". 

Otkupna cijena ne raste, ali rastu troškovi proizvodnje. Za to vrijeme pomoći od nadležnih nema kaže Stojanović. 

"Ovde radimo samo za dnevničare, repromaterijal. Nama ništa ne ostaje. Mi radimo džaba. Kantoni u Federaciji daju 0.60-0.80 pfeninga po kilogramu. Kid nas Ministarstvo daje nekih 0.25 pfeninga po kilogramu. Trebali bi da se više uključe, da se više da, da se izdvoji, kaže Stojanović. 

Dok malinari imaju svoje muke, ni otkupljivačima nije lako. Petko Rankić, vlasnik jedne od hladnjača iz Bratunca kaže da je bio primoran uzeti kredit kako bi popeglao dugove, zato što je prije tri godine malinu otkupio po cijeni od osam ipo maraka, a prodao je duplo jeftinije. 

"Mi hladnjačari nemamo nikakav podsticaj od države, a Srbija ima osam odsto. Oni ako uzmu hiljadu tona, ja sam obično uzimao 1000-1200 tona, puta, ajde da računamo četiri marke, to je negdje 320 000. Oni sa tim pokriju sve troškove materijalne, radnike i nemaju problem. Robu skladište i čekaju cijenu. A kod nas nema, ako ste u minusu vi ste u minus", objašnjava Rankić. 

Prije deset godina malinu je bilo isplativo uzgajati, danas je ta proizvodnja prepolovljena baš kao i cijena. Naši sagovornici očekuje da će svaka sledeća godina biti sve lošija dok malinarstvo u ovom kraju ne postane prošlost. 

(BN) Foto: BN