Banjaluka: Od zelene oaze do ekspanzije betona

Banjaluka je nekada slovila za grad zelenila i prirode. Postepeno, grad na Vrbasu to prestaje biti, jer zelene površine sve više zamjenjuje beton, odnosno stambeno-poslovne zgrade i drugi objekti. Pored estetske, parkovi trebaju imati i funkcionalnu ulogu, međutim različite intervencije donose beton i u parkove.

Željko Raljić, predsjednik Gradske organizacije SDS Banjaluka, kaže da profit ima prednost u odnosu na potrebe građana.

„Novi objekti za stanovanje pretvoreni su u nove betonske spavaonice, pored kojih se nalaze samo kladionice i apoteke. Primjetna je razlika između objekata koji su napravljeni prije rata i ovih današnjih, evidentno je da je manji broj igrališta i zelenih površina. Objekti koji su napravljeni u zadnje vrijeme tu su samo radi profita, bez socijalne odgovornosti prema građanima koji žive u tim objektima", kaže Raljić. 

Promjenom statusa Banjaluke došlo je i do većih potreba za izgradnjom, međutim, nedostatak urbanističkog plana proizveo je stihijski način gradnje.

„Imamo konkretan primjer aktuelne izmjene Regulacionog plana `Jug 3` u podnožju Starčevice, gdje je novo rješenje u odnosu na trenutni Regulacioni plan smanjuje procenat zelene površine za oko 20", kaže Igor Uletilovć iz Centra za životnu sredinu Banjaluka. 

Iz Grada kažu da se poštuju svi zakonski okviri, odnosno da se uvažava mišljenje struke, te da je komunikacija sa građanima dobra.

„Planovi se rade po pravilima struke, prijedloge daju ovlaštene kuće. Proces izrade je javna procedura, gdje svi mogu dati svoje smjernice, nakon toga ide izrada plana, stručna rasprava gdje učestvuju infrastrukturne organizacije. Naravno, tu je i javni uvid koji traje 30 dana na kome
svako zainteresovano lice može dati svoju primjedbu", kaže Vuk Višekruna iz Odjeljenja za prostorno uređenje. 

Javne rasprave o izmjenana regulacionih planova postoje, ali gradnja i intervencije u parkovima se nastavljaju kada je mišljenje građana i struke negativno, smatra profesor Siniša Cvijić.

„Mislim da je osnovni motiv za izmjenu plana želja investitora za povećanom eksploatacijom građevinskog zemljišta. Javne rasprave su pokazale negativan odnos javnosti prema nacrtima izmjena, tako da mogu reći da javni interes nije poštovan", navodi Cvijić. 

Novi urbanistički plan mogao bi smanjiti brojne neregularnosti.

(BN) FOTO: agencije