Blagojević otkriva šta Jelena Pajić Baštinac nije rekla

Čitam šta je Jelena Pajić Baštinac, generalni sekretar predsjednika Republike Srpske, izjavila 28.8. ove godine kao svjedok na saslušanju u Sudu BiH, u krivičnom predmetu protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića.

Piše: Dr Milan Blagojević

Reče Jelena, kako je istog dana prenio portal BN TV, da su pojedini pravni eksperti savjetovali Dodika da potpiše ukaz o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH. Time je Pajić Baštinac htjela reći da je zbog toga Dodik potpisao taj ukaz.

Međutim, ne reče Pajić Baštinac nešto što je prethodilo svemu tome, čemu je i ona bila prisutna, a što je važno jer rasvjetljava ne samo kako je usvojen jedan zakon, već i način funkcionisanja cjelokupnog sistema u Republici Srpskoj, u kojem je jedan čovjek sve pa i Narodna skupština, barem onaj njen većinski - pozicioni dio.

Doduše, vjerovatno to Pajić Baštinac nije rekla zato što je o tome niko nije pitao na suđenju, pa zato osjećam potrebu da to ja kažem.

Ne volim termin "pravni ekspert" niti smatram sebe pravnim ekspertom, pa zato ovo što ću reći u nastavku ne govorim u tom smislu, već kao običan svjedok.

Dakle, u junu prošle godine bio sam pravni savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović i zbog toga sam 26.6.2023. godine negdje oko 10:15 telefonom pozvan na sastanak u 13:00 časova u zgradu Vlade Republike Srpske u Banjaluci, pri čemu mi je rečeno da je to poziv od predsjednika Republike Srpske.

Na sastanku su bili Milorad Dodik, Željka Cvijanović, Radovan Višković, Nenad Stevandić, Miloš Bukejlović,   a i Jelena Pajić Baštinac.

Sastanak je otvorio Milorad Dodik koji je govorio da naredni dan, 27.6.2023. godine, Narodna skupština Republike Srpske mora da usvoji Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, čiji prijedlog je jedan od poslužitelja podijelio svima nama koji smo bili tu. 

Dok je Dodik govorio pročitao sam neveliki tekst tog zakona, od 5-6 članova, i već iz njegovog naziva i tih par članova bilo mi je jasno, jer to ne zahtijeva neko veliko znanje, da je taj zakon suprotan Ustavu BiH, kojim je propisano da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obavezujuće.

Kada je Dodik završio svoje kazivanje, gledao sam sve prisutne i vidio da svi ćute, a neki od njih i glavu saginju. Dakle, niko ni riječ da kaže o ovoj jedinoj temi tog sastanka. 

S obzirom na to, javio sam se za riječ i rekao da nije politički cjelishodno da se donosi takav zakon, a osim toga, naglasih tada, taj zakon neće izdržati ni test ustavno-sudske kontrole pred Ustavnim sudom BiH, jer je suprotan Ustavu BiH. 

Ubrzo zatim u riječ mi je upao Nenad Stevandić, prekinuvši me i rekavši "ne može to, mi smo ovim do sada prešli Rubikon". 

Ne htjedoh mu ništa reći, pa ni da se svaka rijeka može preći, ali i vratiti na početnu stranu dok nije kasno, jer sam već uspio reći ono što je trebalo, to jest upozoriti na problem koji će biti stvoren ako narednog dana Narodna skupština usvoji taj zakon.

Nedugo zatim završio se taj sastanak, poslije kojeg sam se, vrativši se kući i pošavši na jedno privatno putovanje, stao svojim vozilom pored puta i u viber poruci Željki Cvijanović dodatno napisao da će takav zakon biti ne samo neustavan, već će onemogućiti brojna fizička i pravna lica da ostvaruju svoje pravo na apelaciju Ustavnom sudu BiH protiv presuda redovnih sudova u Republici Srpskoj, jer se, prema tom zakonu, ni te po apelacijama donijete odluke Ustavnog suda BiH, ne bi primjenjivale u Republici Srpskoj. 

Nekih pola sata nakon toga, Željka mi je odgovorila viber porukom, u kojoj je napisala da sam ja rekao svoje na sastanku, a da je ostalo politička borba.

I ubrzo zatim, narednog dana Narodna skupština Republike Srpske je usvojila navedeni zakon, poslije čega mi je, imajući u vidu i sve već rečeno, bilo definitivno jasno da je Dodik u ovom sistemu sve, pa i Narodna skupština, a onaj njen većinski dio je samo tu da pritisne odgovarajuće dugme prilikom glasanja.

Zato, dakle, ne stoji ono što je u stvari htjela reći Jelena Pajić Baštinac na suđenju u Sudu BiH 28.8. ove godine, da baš nik(ak)o nije ukaziva(n)o na problem koji će nastati usvajanjem Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH. 

Ukazano je blagovremeno na to, ali to nije uvaženo, čime kao da je neko htio omogućiti Kristijanu Šmitu da nametne svoje krivično djelo neizvršenje odluka visokog predstavnika, što je Šmit ubrzo zatim i učinio.

I nakon usvajanja navedenog zakona, a prije nego što će Dodik potpisati ukaz o njegovom proglašenju, ukazivao sam da to nije dobro, i to ne zato što smatram da je Kristijan Šmit visoki predstavnik i da ima pravo da svoju volju nameće kao zakon.

Ne, nikako zbog toga, jer Kristijan Šmit nije visoki predstavnik, budući da ga nije imenovao Savjet bezbjednosti UN, a i da ga je imenovao Šmit prema Povelji UN i Ustavu BiH, kao ni prema Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, nema pravo da Bosni i Hercegovini kao državi članici UN nameće zakon, niti ga na to može ovlastiti bilo ko drugi. Dakle, ja sam ukazivao da nije dobro da Dodik potpiše ukaz o proglašenju navedenog zakona samo zato što će odmah zatim biti optužen za navedeno Šmitovo krivično djelo. 

No, ni to nije uvaženo nego je Dodik potpisao ukaz, nakon čega je ubrzo zatim dobio optužnicu, a Republika Srpska je takvom pogrešnom Dodikovom politikom dovedena u veoma tešku situaciju, kako političku tako i ekonomsku.

Doduše, poslije svega toga Dodik je, dok sam još bio savjetnik, u nečemu uvažio moj savjet. Naime, nakon podizanja optužnice protiv njega, na dnevni red sjednice Narodne skupštine bio je uvršten Prijedlog zakona o državnoj imovini.

Vidjevši to, odmah sam najprije Jeleni Pajić Baštinac, a zatim i Željki Cvijanović, napisao viber poruku, rekavši im da taj zakon treba skinuti sa dnevnog reda, jer će njegovim usvajanjem u Narodnoj skupštini doći do toga da Šmit poništi i taj zakon, kao što je već poništio i Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, ali će Narodna skupština i taj zakon dostaviti Dodiku na potpisivanje ukaza o njegovom proglašenju, pa će Dodik to učiniti i odmah zatim dobiti još jednu optužnicu, za još jedno Šmitovo krivično djelo neizvršenje odluka visokog predstavnika.

Jelena, a ubrzo za njom i Željka su mi odgovorile da su saglasne sa mojom sugestijom i da su je odmah proslijedile Dodiku.

I tako je, bolje rečeno zato je, taj Prijedlog zakona skinut sa dnevnog reda Narodne skupštine. 

S obzirom na to da narodni poslanik Igor Crnadak često pita zašto je taj Prijedlog skinut sa dnevnog reda Narodne skupštine i kada će biti ponovo uvršten u skupštinsku raspravu, evo mu odgovora na to.

Poslije svega, ostaje u najmanju ruku isuviše gorak okus zbog jedne iracionalne politike pojedinca i nekolicine drugih kojima je okružen, a koja nikako nije dobra za Republiku Srpsku. Tu iracionalnost na kraju, ali ipak prilično kasno, prihvata i sam taj pojedinac, povlačeći iz skupštinske procedure Prijedlog zakona o državnoj imovini Republike Srpske, kako ne bi bio optužen za još jedno Šmitovo krivično djelo.

Dr Milan Blagojević

(BN) Foto: