Mladi odlaze u EU, ne čekaju EU standarde u BiH

Pet godina nakon pokretanja EU strategije za mlade, mladi Evropljani suočavaju se s kompleksnim odnosom prema Evropskoj uniji. Iako mnogi osjećaju snažnu povezanost s Evropom, problemi poput nezaposlenosti, nedostatka stambenog prostora i finansijske zavisnosti i dalje predstavljaju velike izazove.

U novembru 2018. godine, Savjet Evropske unije i predstavnici vlada zemalja članica usvojili su EU strategiju za mlade, okvir za saradnju u području politike za mlade u EU za period 2019.–2027. godine, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, Agerpres, ANSA, BTA, dpa, EFE, FENA, MIA, STA u okviru European Newsrooma.

Ova EU strategija za mlade fokusirana je na pet načela i ciljeva: učešće i aktivnost, zapošljavanje i pripravništvo, obrazovanje i nauka, mobilnost studenata te podrška za inicijative i projekte mladih.

Strategija ima za cilj jačanje veza s EU, poboljšanje kvaliteta obrazovanja i smanjenje nezaposlenosti mladih. Kakav je položaj mladih Evropljana pet godina nakon usvajanja strategije? Koliko se snažno identifikuju s EU i što su im glavne prednosti zbog članstva u EU?

Identifikacija s Evropom, ali veća identifikacija s domovinom

Mladi i dalje imaju evropsku perspektivu, prema ''Eurobarometru o mladima i demokratiji'' koji je Evropska komisija objavila uoči evropskih izbora u junu.

Više od 43 posto ispitanika učestvovalo je u aktivnostima u drugoj zemlji EU. Uobičajeni primjeri uključuju studiranje ili obuku (16 posto), volontiranje (12 posto) ili rad (12 posto). Gotovo polovina mladih ispitanih (49 posto) izjavila je da su svjesni mogućnosti finansiranja koje nudi Erasmus+, EU-ov program za obrazovanje, obuku, mlade i sport. 67 posto mladih Evropljana vjeruje da EU barem donekle utiče na njihov svakodnevni život, dok 26 posto kaže da nema nikakav uticaj, a 7 posto ne zna.

Uprkos visokom nivou identifikacije s EU, mnogi mladi Evropljani definišu se prema svojoj nacionalnosti, a ne prema evropskom identitetu.

Naprimjer, iako se 79 posto mladih Italijana ponosno opisuje kao "djeca Evrope", istovremeno 8 od 10 mladih više osjećaju da su Italijani nego Europljani. To su rezultati ankete koju je portal Skuola.net proveo na uzorku od 3.100 Italijanskih djevojaka i mladića od 13 do 29 godina, uoči evropskih izbora 2024. godine.

Međutim, nisu sve zemlje takve da se mladi snažno identifikuju s EU. Informativni dokument, temeljen na podacima GLOBSEC-a iz 2023. i 2024. godine o bugarskom javnom mnijenju u vezi s ključnim dimenzijama domaćih i međunarodnih društveno-političkih stavova, bilježi da 71 posto mladih Bugara EU doživljava kao diktatorsku. To se odražava u vrlo snažnom utisku da "EU naređuje što treba raditi, a Bugarska nema moć uticati na to."

Mir i sloboda putovanja: Važna postignuća i visoka očekivanja

Oko polovine mladih Evropljana smatra slobodu putovanja jednim od najvažnijih postignuća EU, prema studiji "Young Europe 2024" koju je provela firma za analizu podataka YouGov za njemačku TUI Care Foundation. Ostala glavna postignuća koja navode mladi uključuju slobodu kretanja radi rada i studija unutar EU, evro kao zajedničku valutu te programe razmjene kao što je ERASMUS+.

Prema anketi koju je proveo portal Skuola.net, za mlade Italijane najmanje povoljni aspekti su ekonomski uslovi koje zemlja mora ispunjavati kako bi bila dio EU (40 posto), upravljanje migrantima (25 posto) i, konačno, zavisnost Italije o jačim državama (19 posto) u mnogim aspektima zajedničke politike.

Prema Eurobarometru iz maja, očekivanja slovenskih mladih od EU su očuvanje mira, jačanje međunarodne sigurnosti i promocija međunarodne saradnje. Slovenci takođe imaju nadprosječna očekivanja u borbi protiv siromaštva te ekonomske i socijalne nejednakosti.

Nezaposlenost, troškovi stanovanja i finansijska zavisnost brinu mlade Evropljane

Prema studiji "Young Europe 2024", mladi smatraju migracije, klimatske promjene i ekonomsku politiku najvažnijim aktuelnim političkim pitanjima u EU. Međutim, mladi u mnogim zemljama takođe su zabrinuti zbog svoje lične finansijske situacije i životnog standarda.

U Sloveniji su glavni problemi mladih povezani s nedostatkom pristupačnog smještaja i redovnih poslova, iako Slovenija ima jednu od najnižih stopa nezaposlenosti među mlađima od 25 godina, prema podacima Eurostata iz juna. Stopa u zemlji iznosi 7,8 posto, u poređenju s prosjekom EU od 14,4 posto. Zbog nedostatka stambenog prostora i redovnih poslova mladi kasnije postaju nezavisni od roditelja. Povećanje broja mentalnih problema među mladima, uključujući one nakon pandemije, takođe je zabrinjavajuće.

Za mlade Rumune glavni izazovi ostaju nedostatak dobro plaćenih poslova, manjak kvaliteta obrazovnog sistema i problemi povezani sa životnim standardom, prema nacionalnoj anketi pod nazivom "Mladi u Rumuniji u izbornoj godini 2024." koju je proveo Rumunski institut za evaluaciju i strategiju (IRES). Istraživanje je pokazalo da je EU druga najpouzdanija institucija (51 posto), nakon akademske zajednice (56 posto), dok je štampa među najmanje pouzdanim institucijama.

Prema Eurobarometru o mladima i demokratiji koji je objavila Evropska komisija u maju uoči izbora za Evropski parlament, Rumunija je zabilježila najveće postotke u EU u pogledu angažmana mladih u promjeni društva (57 posto) i uticaja djelovanja EU na njihov svakodnevni život (41 posto).

Više od trećine mladih u Rumuniji ima malo ili nimalo povjerenja u demokratiju zemlje. Zanimanje mladih za politiku je nisko (samo 6 posto). Nedostatak nade dovodi do toga da dvije trećine mladih Rumuna razmišlja o privremenoj ili trajnoj migraciji iz Rumunije, a 68 posto njih vjeruje da zemlja ide u pogrešnom smjeru.

Za mlade Špance nezaposlenost ostaje najveći problem. Jedna od četiri mlade osobe u Španiji ostaje nezaposlena. Prema Eurostatu, Španija je bila članica EU s najvišom stopom nezaposlenosti mladih u junu ove godine, koja je iznosila 25,9 posto. Prosjek za EU iznosio je 14,4 posto.

Mladi u zemljama kandidatima za članstvo

Zeleno svjetlo koje je Bosni i Hercegovini dato da započne pregovore s Evropskom unijom u martu ove godine označilo je važan korak naprijed u procesu pristupanja EU i pružilo brojne prilike za poboljšanje uslova za mlade u zemlji.

Vidljiv je interes mladih u BiH za integraciju u Evropsku uniju, no mnogi su skeptični zbog sporog napretka u reformama i političkih prepreka unutar zemlje. Izvještaj Evropske komisije iz 2023. godine navodi da politička klima često pati zbog etničkih napetosti i retorike koja podriva državne institucije, što dodatno komplikuje proces integracije u EU.

Takođe, anketa USAID-a iz 2022. godine pokazuje da su mladi u BiH geberalno pesimistični u vezi sa situacijom u zemlji, posebno zbog visokih nivoa nezaposlenosti i korupcije. Iako se neki aspekti poboljšavaju, povjerenje u političke institucije ostaje nisko, što utiče na njihove percepcije EU integracije.

Uprkos tim izazovima, mnogi mladi ljudi i dalje vide Evropsku uniju kao ključni faktor za budući napredak Bosne i Hercegovine. Stoga bi provođenke potrebnih reformi i postizanje uspješnog ishoda u pregovorima s EU mogli donijeti značajne promjene, poboljšati uslova za mlade i ojačati njihov osjećaj pripadnosti evropskim vrijednostima.

Međutim, mladi su svjesni da im vrijeme ne ide u korist, pa su mnogi odabrali odlazak u Evropsku uniju u potrazi za boljim životnim uslovima, umjesto da čekaju da evropski standardi stignu u Bosnu i Hercegovinu.

EU je provela i implementirala strategije za podršku mladima u Sjevernoj Makedoniji u njihovom obrazovanju, profesionalnom i osobnom razvoju, prvenstveno podsticanjem učešća mladih u civilnom društvu.

Izvještaj Evropske komisije iz 2023. godine o Sjevernoj Makedoniji bilježi da su kroz program Evropske garancije za mlade pružene pogodnosti za više od 9.400 mladih u regijama Sjeverne Makedonije s najvećim stopama nezaposlenosti mladih.

Međutim, javni ispitivanja pokazuju da su mladi u Sjevernoj Makedoniji pesimistični u vezi sa predanošću i stvarnim namjerama političara da donesu pozitivne promjene u zemlji. Istraživanje provedeno od strane skopske nevladine organizacije “Societas Civilis” u saradnji sa Fondacijom Konrad Adenauer pokazuje da samo 53 posto populacije od 18 do 24 godine potpuno podržava pristup Sjeverne Makedonije EU-u.

(Fena) Foto: Ilustracija/ AdobeStock