Direktor Instituta za metrologiju BiH reagovala na navode da postupa nezakonito u svom radu

Direktor Instituta za metrologiju BiH Milica Ristović-Krstić (SNSD) reagovala je na navode koje je iznio njen zamjenik Haris Memić u kojem tvrdi da ona u svom radu postupa nezakonito.

Bosna i Hercegovina 02.08.2024 | 16:59

Reakciju Ristović-Krstić prenosimo u cjelosti.

"Imajući u vidu dopis kojim Vas zamjenik direktora Instituta za meteologiju Bosne i Hercegovine informiše o navodnom nezakonitom radu i upravljanju Institutom, interpretirajući pri tome događaje i radnje vrlo subjektivno, nevješto pokušavajući da se pravda ministrima u Savjetu ministara, radi objektivnog informisanja moja dužnost je da Vas informišem o činjenicama sa kojima zamjenik ili nije upoznat ili se iz samo njemu poznatih razloga predstavlja da nije upoznat, ili ih (ne)namjerno tumači na svoj način.

Prije svega, Institut je, prema Zakonu o osnivanju Instituta za metrologiju Bosne i Hercegovine samostalna državna upravna organizacija nadležna za oblast metrologije u Bosni i Hercegovini. Institut je jedna od samostalnih državnih upravnih organizacija u kojima rukovodilac institucije, kao i njegov zamjenik imaju jasna, zakonom propisana ovlaštenja. Članom 61. stav 2. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", br. 32/02, 109/09 i 72/17), članom 9. stav 2. Zakona o osnivanju Instituta za metrologiju Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 43/04), propisano je da rukovodilac organa uprave predstavlja organ uprave, organizuje i osigurava zakonito i efikasno obavljanje poslova, donosi propise i izdaje druge akte za koje je ovlašten i preduzima druge mjere iz nadležnosti organa uprave. Isto tako, član 62, stav 1. Zakona o upravi, član 9. stav 3. Zakona o osnivanju Instituta za metrologiju BiH, član 7. stav 2. Odluke o klasifikaciji radnih mjesta i kriterijumima za opis poslova u institucijama BiH propisano je da rukovodilac organa uprave ima zamjenika koji ga zamjenjuje ukoliko nije u mogućnosti da obavlja svoja ovlaštenja i obaveze. Član 9, stav 6. Zakona o osnivanju Instituta za metrologiju Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 43/04), propisano je da su direktor i zamjenik direktora Instituta dužni, na osnovu Ustava, zakona, drugih propisa i smjernica Savjeta ministara BiH, savjesno izvršavati povjerenu dužnost i lično su odgovorni za njihovo izvršavanje, kao i za rad Instituta.

Naravno, ova odgovornost zamjenika direktora odnosi se na dio kada on zamjenjuje direktora ako nije u stanju da obavlja svoja ovlašćenja i obaveze. Stoga, ne samo da bi svako kolektivno odlučivanje bilo višestruko nezakonito, već je jasno da zamjenik direktora Instituta ima samo jedno zakonsko pravo i nadležnost: da zamijeni direktora kada nije u stanju da obavlja svoja ovlašćenja i obaveze.

Zbog njegove iluzije o vlastitoj važnosti kao zamjenika i njegovog bahatog ponašanja prema dojučerašnjim kolegama njemu su još u maju ove godine detaljno date do znanja informacije iz pozitivnih propisa o nadležnostima zamjenika direktora. Bez obzira na te nedvosmislene citate iz zakona i drugih propisa, on istrajava u tumačenjima koja korespondiraju njegovoj nerealnoj slici stvarnosti.

U dopisu koji Vam je poslan prepoznaje se želja, koja dolazi od straha od odgovornosti za urađeno i za neurađeno, a sve u cilju da se ogradi od odgovornosti iščekujući pri tome neku Vašu pomoć.

Da bi opravdao svoje ponašanje ne preza od: potcjenjivanja svega što se događa u Institutu kada on nije dio tog rezultata, nipodaštavanja nauke i istraživanja kojim se bavi Institut godinama i davanja tumačenja, u biti distribucije obmana, na razne teme iz istorije Instituta u kojima je, prema riječima mog prethodnika i ostalih kolega, učestvovao epizodno ili nikako, istovremeno se hvaleći svojom važnošću i istorijskom ulogom u nekim po njemu uspjesima Instituta.

Njegovo nametanje za stručnjaka bez pokrića za sve i svašta može proći samo kod neupućenih ili kod laika, a svakako ne može proći kod saradnika i svjedoka razvoja Instituta. U cilju sprečavanja obmanjivanja nadležnog zakonodavca, Vas i javnosti iznošenjem jednostranih i vankotekstualnih zaključaka i populistički izvrnutih činjenica, u nastavku iznosim argumentovan demant navoda iz dopisa zamjenika direktora Instituta.

Navodi zamjenika direktora Instituta da je on nezavisni ekspert izabran od strane Savjeta ministara kao član savjeta za etrologiju BiH su apsolutno netačni i navodi na zaključak da je on u nekoj konkurenciji putem javnog poziva došao na to mjesto, a istina je da je gospodin Memić jedan od prijedloga prethodnog direktora Instituta iz reda državnih službenika. Nažalost, kao član Savjeta za metrologiju BiH, gospodin Memić nije pokazao svoje ekspertsko znanje niti iskazao inicijativu za rad u ovom tijelu imajući u vidu da je Savjet u svom četvorogodišnjem mandatu imao ukupno dvije sjednice, iako je u Poslovniku o radu ovog tijela definisano da će se održavati najmanje dvije sjednice godišnje.

Pojašnjenja radi, Savjet za metrologiju BiH je savjetodavno tijelo imenovano od strane Savjeta ministara čija je nadležnost jasno definisana u članu 5. Zakona o mjeriteljstvo BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 19/01). Osim toga, direktor Instituta je, prilikom donošenja podzakonskih akata dužan konsultovati Svjeta za metrologiju BiH, što je u ovom mandatu svaki put učinjeno, pismenom korespodencijom sa predsjednicom Savjeta za metrologiju BiH koja, prema Poslovniku o radu Savjeta, predstavlja Savjet i saziva sjednice, sa molbom za održavanje sjednice na kojima bi se razmatrali dati akti.

Kako do sjednice nikada nije došlo, niti je primljena bilo kakva povratna informacija, podrazumijeva se da Savjet nema primjedbi na nove podzakonske akte. Takođe, želim da istaknem  da je u istoj proceduri doneseno novih 14 podzakonskih akata, od kojih je najmanje jedne polovine autor sam zamjenik u svojstvu državnog službenika na poziciji šefa Odsjeka za imenovane laboratorije, nadzor i verifikaciju.

Gospodin Memić u četiri godine postojanja i rada Savjeta nikada nije inicirao održavanje sjednice Savjeta, na šta kao svaki drugi član Savjeta ima pravo.

Kada govorimo o uređaju za mjerenje gledanosti (peoplemeter) kao mjerilu zakonske metrologije važno je istaći da je ovo mjerilo predmet zakonske metrologije u Bosni i Hercegovini od 2012. godine te da je sam zamjenik u tom periodu bio šef odsjeka za imenovane laboratorije, nadzor i verifikaciju te vodio proces imenovanja laboratorija za verifikaciju mjerila, između ostalog i laboratorije koja je verifikovala ove uređaje.

Navodeći da se novim Pravilnikom o imenovanim metrološkim  laboratorijama otvara mogućnost neakreditovanim laboratorijama da budu imenovane, namjerno se obmanjuje javnost jer ta praksa postoji već najmanje 12 godina i bila je definisana odlukom prethodnog direktora, a sada se ovaj slučaj tretira podzakonskim aktom, a u skladu sa članom 4, stav 6 Zakona o metrologiji BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 19/01), gdje stoji da laboratorije koje podnose zahtjev za imenovanjem moraju proći proceduru akreditacije ili proceduru jednakovrijednu proceduri akreditacije.

Rečenica da se uređaj za mjerenje gledanosti u EU i u CEFTA ne smatra mjerilom je, onoliko koliko se može razumjeti ova besmislica, čisti pamflet jer niti EU a sigurno ni CEFTA se na ovaj način ne bave ovim definicijama.

Osim toga, ovo je uređaj sa mjernom funkcijom koji spada u neharmonizovanu oblast u zakonskoj metrologiji i stvar je svake države kako će mjerila i mjerenja iz neharmonizovane oblasti regulisati.

Pojašnjenja radi, sva mjerila u zakonskoj metrologiji su svrstana u ona koja pripadaju harmonizovanoj oblasti (njih je 11) i imaju ih sve države Evrope, te ona koja pripadaju neharmonizovanoj oblasti i ona su predmet odluke državnih autoriteta u zemlji, a svaka država ih ima barem tri puta više od ovih 11 harmonizovanih. Tako da i pitanje da li je BiH jedina koja ovu neharmonizovanu oblast ovako reguliše je irelevantno.

Nemoguće je da ove činjenice, koje su trivijalne i za metrologa početnika, ne zna i gospodin Memić, nego je vjerovatnije da ovakvim neistinama pokušava da Vama, neupućenim u ove detalje, dramatizuje svoje obraćanje kako bi iluziju svog statusa i važnosti pokušao da, uz Vašu pomoć, konkretizuje.

Tužno je što zamjenik direktora sa dugogodišnjim iskustvom u metrologiji namjerno zanemaruje ove zakonske odredbe pokušavajući da kriminalizuje rad direktora Instituta te potencijalno i drugih državnih službenika u Institutu koji rade u skladu sa zakonom. Naime, iako na prvi pogled zamjenik direktora Instituta žali što je zakon funkciju zamjenika definisao na prethodno opisan način, iz navoda iz dopisa može se zaključiti da mu je osnovna svrha skidanje svake vrste odgovornosti sa sebe, uključujući i za period u kome je obnašao fukciju šefa Odsjeka za imenovane laboratorije, nadzor i verifikaciju.

Prema izjavama mog prethodnika, tokom petnaestogodišnjeg rada u zakonskoj metrologiji kao šef odsjeka, nije bilo nijedne inicijative za uvođenje novih oblasti u zakonsko mjerenje. Umjesto toga, sve tuđe prijedloge i kreativne ideje nastojao je da minimizira.

Što se tiče pripreme i donošenja akata kojima se planira rad Instituta, kao što su srednjoročni plan i godišnji program rada, isti se pripremaju od strane radne grupe koju čine svi rukovodioci odsjeka i sektora Instituta, što ukazuje na sveobuhvatan stručni te nadasve transparentan pristup u strateškom planiranju, te je zaista bespredmetno navođenje o uskraćivanju informacija. Nadalje, konkursne procedure zapošljavanja i unapređenja vrše se u skladu sa odlukama Savjeta ministara i provodi ih Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine, te su potpuno javne i transparentne po prirodi što se, kako zamjenik navodi, lako može provjeriti, a čime se također lako utvrđuje da je apsolutno netačan navod da se radi o licima iz reda "jednog" naroda.

Poštovani ministri, žao mi je što ovo moram reći, ali imate posla s čovjekom, koji se, nakon što je u skoro petnaest godina mandata prethodnika - osobe koja mu je omogućila da upozna metrologiju na svim kontinentima i uči od najboljih u svijetu - iznenada preselio u svijet zaborava. Očekivao je da svi u Institutu, poput njega, isto tako zaborave prošlost, ali se na njegovu veliku nesreću to nije dogodilo skoro pa ni kod koga", navela je Ristović-Krstić.

(BN) Foto: Arhiva