Ko uništi školstvo u Srpskoj - Vlast ili spoljni faktor?!

Obrazovanje u Republici Srpskoj odavno je na margini, a pokušaji reforme ne daju suštinske rezultate. Novac koji se izdvaja za ovu oblast, nedovoljan je za popravak stanja. Istražili smo da li je sve krenulo nizbrdo kada se politika umiješala u učionice i hoće li iko odgovarati za posrnuće obrazovanja u Srpskoj. 

Kada neprijatelj želi da uništi jedan narod, prvo tom narodu uništava obrazovanje i kulturu -  rečenica je to koju svi znamo decenijama. Nažalost, svakodnevno imamo primjere kojom se ta rečenica u Republici Srpskoj obistinjuje.

Kad krenemo od minimalnih ulaganja u obrazovanje, preko sve manje upisanih u škole i na fakultete pa do afere lažne diplome, primjera je previše.  

Samo nam je sada ostao upitnik nad glavom, ko je ovdje neprijatelj, država ili neki vanjski faktor?

“Možete biti najbolji student ili najbolji stručnjak u nekoj oblasti ali ako niste u sistemu vlasti, sve to može izgledati kao zabluda“.

Ovako je pred izbore 2018. godine govorio Milorad Dodik. I onda je ta rečenica  postala mantra kojom se vodi vladajuća koalicija i koja je ušla u sve pore društva, počevši od obrazovanja pa do zapošljavanja.

Možda je razlog tome i to što gotovo nijedan ministar obrazovanja, od 1992. do danas, nije bio dovoljno motivisan da nešto promijeni, a možda nije ni stigao jer su se ministri mijenjali gotovo na svake dvije godine. A mnogi stručnjaci misle da se ipak u sve umiješala politika i dovela obrazovanje na koljena.

„U sadašnjem trenutku politika je više umiješana nego čak u onom komunističkom periodu, na primjer 80-ih godina, nama se niko nije miješao u izbor dekana prodekana, sada je to sve partijski dirigovano upravljano  i ja bih rekao da su čak i izbori vezani za to“, smatra  Branko Dokić, profesor emeritus.

I dok u svim zemljama svijeta uslov za malo bolji posao je fakultetska diploma, kod nas to više nije prioritet nego koliko je jaka veza i koliko novca traži da bi se došlo do radnog mjesta.  I onda dolazimo do jedne od najvećih afera u visokom obrazovanju.

Zbog kupovine lažnih diploma na više privatnih fakulteta uhapšeno je 11 osoba, među njima i profesori i dekani i rektori. Kao rezultat afere, Crna Gora je donijela odluku da ne priznaje diplome iz BiH, što je veliki udarac za sve koji imaju diplome stečene regularno.

„Sve manje imamo u pravnom smislu stručnog kadra posebno na neka rukovodeća funkcije u prosvjetnom sistemu od nivoa škole pa dalje dolazi se po političkoj liniji a ne po stručnoj, a zapravo kvalitet bi trebao da bude mjerilo da li neko može da radi u prosvjeti i u opšte da uđe u učionicu i obrazuje buduće generacije“, kaže prof.dr Branko Blanuša, Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Banjoj Luci.

Pitali smo naše sagovornike ima li rješenja i ko je odgovoran za posrnuće obrazovanja?

„Odgovorni su od ministarstva na prvom mjestu do samih univerziteta koji su se se prepustili i gledaju šta se oko njih dešava po principu linije manjeg otpora puštaju da se stvari oko njih odvijaju onako kako se odvijaju a te stvari idu pogrešnim pravcem“, kaže Branko Dokić, profesor emeritus.

„Trebali smo već davno krenuti s tim reformskim procesima mislim da tu mnogo kasnimo ali ne krenemo li sad neki je zadnji trenutak za to, mislim da će situacija i u obrazovnom sistemu, a sve što je rezultat lošeg obrzovnog sistema biti izraženo u narednom periodu“,ističe  prof.dr Branko Blanuša, Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Banjoj Luci.

Reforma obrazovanja bi trebalo da kreira budućnost zemlje jer kakav sistem obrazovanja napravimo, takva će nam djeca biti i takve ljude ćemo u bliskoj budućnosti zapošljavati. Međutim, da li bilo kojem političaru u Republici Srpskoj odgovara da ima funkcionalno pismene građane? Naravno da ne, jer koga bi onda plašili, koga bi lagali, koga bi pljačkali?

(BN) Foto: Ilustracija