Nelojalna konkurencija otežava zadržavanje radnika

Građevinski i ugostiteljski radnici su sve treženiji u istočnoj Hercegovini. O tome svjedoče brojni konkursi za posao, a ovu informaciju nam potvrđuju i u Zanatsko-preduzetničkoj komori Republike Srpske. Tako na terenu nerijetko imamo građevinare koji dolaze sa drugih područja, zaposlene penzionere, a ugostiteljske usluge često u sezoni obavljaju i školarci.

Kao jedan od ključnih problema iz Zanatsko-preduzetničke komore navode nelojalnu konkurenciju.

Građevinski i ugostiteljski radnici su sve treženiji u istočnoj Hercegovini. O tome svjedoče brojni konkursi za posao, a ovu informaciju nam potvrđuju i u Zanatsko-preduzetničkoj komori Republike Srpske. Tako na terenu nerijetko imamo građevinare koji dolaze sa drugih područja, zaposlene penzionere, a ugostiteljske usluge često u sezoni obavljaju i školarci.

„Veliki broj zanatlija radi na crno, a utiče i blizina Dubrovnika koji će uvijek odvlačiti kvalitetnu radnu snagu. Radna snaga na ovim prostorima se može zadržati samo povećanjem ličnih primanja, a to se samo može riješiti zajedničkim snagama preduzetnika, Zanatsko-preduzetničke komore, Vlade u vidu subvencija, olakšica preduzetnicima i drugih načina lakšeg privređivanja preduzetnika“, rekli su za “Direkt” iz Zanatsko-preduzetničke komore Republike Srpske.

Gašenjem seoskih domaćinstava nestaju i zanatski radnici

Na manji broj zanatskih radnika prvenstveno je, kako nam kažu iz Zanatske komore, uticalo gašenje seoskih domaćinstava i nedostatak djece sa sela, koja su u većini slučajeva išla na zanate i postajali dobri majstori, jer su odmalena sticali radne navike.

„Školstvo bi moralo da mijenja obrazovanje i da obrazuje kadrove koji su potrebni domaćem tržištu. Trebalo bi da se posebna pažnja obrati na praktičnu nastavu i da se poveća broj časova praktične nastave. Sa poboljšanjem kvalitetnog obrazovanja , automatski bi se poboljšao i kvalitet zanatlija na tržištu“, smatraju iz Zanatsko-preduzetničke komore.

Uz to, kako su nam rekli, stipendije tokom školovanja mogle bi privući mlade da izaberu zanat.

“Svako podneblje je specifično za sebe. Na primjer, Pale i Sokolac imaju drvopreradjivačku industriju , u Hercegovini je nema. A postoje zanimanja koja svima trebaju, kao što su konobari, kuvari, pekari, građevinci ( zidar, tesar, armirač), metalna, elektro,  zanimanja “, kažu za “Direkt” iz Zanatsko-preduzetničke komore.

Muku muče i preduzetnici

Zbog sveopšte situacije muku muče i brojni preduzetnici koji nisu u stanju da obučenim radnicima priušte primanja kakva su u okruženju.

„Kad primiš početnike, nedovoljno obučene radnike, obučiš ih i uložih u njih, a oni odoše u susjedne zemlje gdje su mnogo veće plate“, kaže za naš portal iz Zanatsko-preduzetničke komore.

O zapošljavanju u RiTE Gacko koje je donijelo probleme vlasnicima privatnih preduzeća pisali smo ranije.

U zavidnom položaju nisu ni vlasnici ugostiteljskih objekata u Trebinju.

Neki sa kojima smo razgovarali kažu nam da korektim odnosom prema radnicima uz plate koje se ovdje mogu ponuditi uspiju da zadrže veći dio radnika, ali ipak svjesni su da svako želi što bolje uslove za sebe i da ne mogu ponuditi plate kao u Dubrovniku, gdje radi veliki broj Hercegovaca.

“Imali smo u nekom trenutku problem s odlaskom radnika, uglavnom mlađih, koji žele veću platu koju im nudi Dubrovnik, a sa kojom mi apsolutno ne možemo da se takmičimo. Tako da smo u tom pogledu nemoćni, ali mi smo uspjeli da zadržimo veliki broj radne snage. Te plate koje nudimo u sezoni ne smanjujemo ni van sezone, već se one naredne sezone samo povećaju.

Nudimo dobre uslove za rad, dobru platu i prijateljski odnos sa komplet personalom da im se izađe u susret kad god nekome nešto zatreba, gledamo ih kao članove porodice i to je nešto što ih zadržava kod nas”, rekla je za naš portal Branka Ilić, direktorica jednog trebinjskog hotela.

(Direkt) Foto: BN