Dijaspora i dalje veoma darežljiva prema zavičaju

„Uglavnom djeca, koja su otišla jer ovdje nisu mogli da nađu posao, šalju novac roditeljima da mogu da prežive. To je najboji pokazatelj stanja u ekonomiji i privredi BiH i Srpske. Tužno je da država preživljava zahvaljujući onima koji su najveće žrtve mafijaškog sistema“, kaže predsjednik liste Za pravdu i red Nebojša Vukanović.

Agencija Pixsell objavila je rezultate istraživanja u kojem je analizirano koje zemlje u Evropi imaju najveći priliv novca od dijaspore u bruto domaćem proizvodu. Na visokom trećem mjestu nalazi se Bosna i Hercegovina, sa učešćem od čak 10,6 posto. Ekonomsti objašnjavaju šta pomoć dijaspore govori o ekonomiji BiH, ali i o odlivu stanovništva.

I u ovom istraživanju BiH zauzela je visoko mjesto. Još jednom je pokazano i dokazano da BiH  u velikoj mjeri zavisi od svog naroda, ali onog koji radi u drugim zemljama, pa novac šalje porodicama. S obzirom na to da je procenat priliva ovih sredstava rekordan, nije teško zaljučiti da je i broj radnika u dijaspori u porastu. 

Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili su preko pet milijardi maraka i veći su za 307 miliona u odnosu na 2022. godinu. Šta to znači za domaću ekonomiju?

„Visina tih doznaka koja raste iz godine u godinu, a koja čini oko 10 odsto BDP-a, amortizerje  svega lošeg što sa sobom nosi odlazak stanovništva i te doznake kompenzuju, na neki način, nedostatak radne snage i doprinose koje bi oni uplatili. Na dužem roku, one će se smanjivati  i neće ni izbliza nadoknaditi sve to što migracije nose“, kaže Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT.

Dijaspora podržava ali i održava socijalni sektor, kažu ekonomski stručnjaci. Bez finansijske podrške dijaspore, mnogi penzioneri, radnici sa minimalnim primanjima ili oni bez posla, ne bi mogli ni račune da plate. Ekonomisti ističu da je neophodno da vlast doznake pretvori u investicije.

Dugoročni cilj vlasti u BiH treba da bude transformacija dijaspore iz socijalne ka investicionoj. To znači da se dijaspora više fokusira na investicije. Tako se stvara osnova za pvečanje stope ekonomskog rasta, te da ih motiviše da, osim ulaganja, dođu i da žive u BiH“, smatra ekonomista Admir Čavalić.

Zbog ekonomske nestabilnosti i neizvjesnosti mnogi svoju djecu šalju u razvijene zemlje, a nisu rijetki slučajevi da odlaze i cijele porodice, pa se tako u BiH umanjuje broj radno sposobnog stanovništva.

„Uglavnom djeca, koja su otišla jer ovdje nisu mogli da nađu posao, šalju novac roditeljima da mogu da prežive. To je najboji pokazatelj stanja u ekonomiji i privredi BiH i Srpske. Tužno je da država preživljava zahvaljujući onima koji su najveće žrtve mafijaškog sistema“, kaže predsjednik liste Za pravdu i red Nebojša Vukanović.

Nizak životni standard, visoke cijene prehrambenih proizvoda, mala primanja i nerazvijena ekonomija u BiH, primorali su mnoge radnike u dijaspori da šalju novac svojim porodicama, a s obzirom na svakodnevna poskupljenja, biće potrebno sve više novca iz dijaspore za opstanak u BiH.

(BN) FOto: BN