Vlast Srpske nema sluha za privredu koja je na koljenima

Ima li spasa za posrnulu srpsku privredu. Nepopularne mjere Vlade, nedostatak radne snage, kriza na zapadnoevropskom tržištu doveli su privrednike na samu ivicu. Ko je kriv za ovakvo stanje - država ili poslodavci? Odgovor su pokušali da daju privrednici na Okruglom stolu “Izazovi i perspektive poslovanja” održanom u Bijeljini.

Srpska privreda je na izdisaju. Dok država nameće svoje metode i pravila igre, privrednici na koljenima. Koliko politika i loši potezi vlasti utiču na privredni ambijent u Srpskoj. 

“Politika je sastavni dio privrednog ambijenta i svako negativno miješanje politike utiče negativno na samu privredu i ono što smo imali u posljednju godinu dana preko minimalca i još nekih pokušaja da se uređuju plate u privredi sigurno djeluje negativno na samu privredu”, kaže Saša Trivić, privrednik iz Banjaluke. 

Nadamo se da će država prepoznati potrebu za povećanjem broja zaposlenih i u tom kontekstu poboljšati radni ambijent, mišljenja je Đorđe Slavinjak, privrednik iz Bijeljine. 

“Da se smanje fiskalni i parafiskalni nameti, a pitam se iskreno u narednom periodu kada bude priče o minimalnoj plati šta će Vlada dati od sebe u toj priči. Minimalna plata povećana je na 200 maraka, a nameti nisu smanjeni nijedan procenat”, kaže Slavinjak. 

“Država zbog ekonomskih odnosa ne primjećuje te probleme zato što državi rastu prihodi, ali je to posljedica nekog prethodnog vremena. Tako da će se loše stanje u privredi preslikati u nekom budućem vremenu i na državu”, dodaje Trivić. 

Kamen spoticanja je i loša poreska politika koja se mora mijenjati, stav je Unije poslodavaca. Predsjednik Zoran Škrebić kaže da su pripremili svoje prijedloge koje će uskoro uputiti u Vladu.

“Zakon o minimalnoj plati, da se rast plate usmjerava na način kako rastu i parametri u samoj ekonomiji odnosno tržištu RS, da se pokuša sa određenim rasterećenjima, da se tamo gdje može smanjedoprinosi. Bez tih uvažavanja problemi će biti evidentni” , mišljenja je Škrebić.

Bilo kako bilo statistika neumoljiva. Dok se izvoz smanjio za 8 odsto, uvoz se  povećo za 7 odsto što stvara duplo negativan efekat. Izvoz pojedinih sirovina smanjen je za 85 odsto. Moramo uvažavati negativne trendove i raditi na ublažavanju, a ublažavanja ne može biti kroz povećavanje troškova, rast troškova na plate ili repromaterijale, poručili su učesnici okruglog stola. 

(BN) Foto: BN