Blagojević: Čuvati ljude i Srpsku

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 30. maja ove godine donio odluku broj U-6/24. Tom odlukom Ustavni sud je izdao privremenu mjeru kojom je privremeno obustavljena primjena Odluke Vlade Republike Srpske o načinu i uslovima prodaje nepokretnosti koje se nalaze u okviru posebnog područja Jahorina.

 Dr Milan Blagojević 

Dvije su pravne posljedice ove odluke Ustavnog suda, na koje vrijedi ukazati javnosti.

Jedna je da je njome Ustavni sud u stvari naredio da se navedena Odluka Vlade Republike Srpske ne smije primjenjivati sve dok taj sud ne donese konačnu odluku o tome da li je ta Odluka Vlade u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

Međutim, odluka Ustavnog suda BiH ima još jednu pravnu posljedicu, koja se ne vidi na prvi pogled.

Naime, ona u sebi implicira i odluku o tome kako postupati sa ugovorima ili drugim pojedinačnim pravnim aktima koji su već doneseni, odnosno zaključeni na osnovu Odluke Vlade Republike Srpske čija primjena je privremeno obustavljena.

Pravilima Ustavnog suda BiH, koja se shodno primjenjuju i na ovakve slučajeve, je propisano (član 64) da je odluka kojom se usvaja zahtjev za donošenje privremene mjere obavezujuća do donošenja konačne odluke Ustavnog suda. A zatim član 73. Pravila sadrži odredbu, koja se može shodno primjeniti i na predmetni slučaj, da se ne može odrediti niti sprovesti izvršenje pojedinačnih akata donesenih na osnovu propisa kakav je i predmetna Odluka Vlade Republike Srpske, a ako je izvršenje već započeto, ono se mora obustaviti.

Kada se ove odredbe Pravila Ustavnog suda BiH primijene na konkretni slučaj, to znači da, ako je već došlo do zaključenja kupoprodajnog ugovora na nekom zemljištu u području Jahorine na osnovu navedene Odluke Vlade Republike Srpske, ti ugovori se ne mogu realizovati, na primjer njihovom uknjižbom u javnom registru nepokretnosti kod Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske, i to sve dok je na snazi navedena privremena mjera Ustavnog suda BiH.

Ukoliko je eventualno ugovor već uknjižen, kupac koji se uknjižio ne bi mogao, a da to bude pravno valjano, dalje prometovati zemljište na koje se odnosi ova privremena mjera niti bi Republička uprava za geodetske poslove imala pravo da dozvoli knjiženje tog novog ugovora kojim se vrši dalji promet nepokretnosti, sve dok je na snazi privremena mjera Ustavnog suda BiH.

U suprotnom, službena lica u Republičkoj upravi za geodetske poslove koja bi uprkos ovoj privremenoj mjeri ipak dozvolila knjiženje kupoprodajnog ugovora kojim se vrši promet  ili drugi oblik raspolaganja ili korišćenja zemljištem na koje se odnosi privremena mjera, izložiće se opasnosti da budu optuženi i osuđeni za krivično djelo neizvršenja odluka Ustavnog suda BiH, iz člana 239. Krivičnog zakona BiH.

Tim članom je između ostalog propisano da ovo krivično djelo čini službeno lice u institucijama Republike Srpske koje ne primijeni, ne izvrši ili spriječi, odnosno na drugi način omete primjenu odluke Ustavnog suda BiH, uključujući i odluku tog suda o privremenoj mjeri.

Pored ove krivične posljedice, nepostupanje po privremenoj mjeri Ustavnog suda BiH od strane Republike Srpske, bilo kojeg njenog organa, može imati za posljedicu i njenu obavezu da nadoknadi svu štetu koju bi pretrpjelo treće lice zbog takvog nepostupanja organa Republike Srpske, ukoliko Ustavni sud BiH svojom konačnom odlukom utvrdi da nije u skladu sa Ustavom BiH Odluka Vlade Republike Srpske o načinu i uslovima prodaje nepokretnosti koje se nalaze u okviru posebnog područja Jahorina.

Ova obaveza proizlazi iz člana 65. Pravila Ustavnog suda BiH, kojim je propisano da svako kome je povrijeđeno pravo aktom donesenim na osnovu odredaba propisa koji je prestao važiti na osnovu odluke Ustavnog suda BiH, ima pravo da traži od nadležnog organa izmjenu tog akta, a nadležni organ je dužan da ponovi postupak i uskladi akt sa odlukom Ustavnog suda, što po prirodi stvari podrazumijeva i pravo na naknadu štete.

Zato, dakle, treba povesti računa o svemu ovome, kako se pojedinci ne bi izlagali opasnosti od krivičnog gonjenja, na jednoj, te kako Republika Srpska ne bi bila dovedena u situaciju da, na drugoj strani, iz svog budžeta, dakle novcem svih njenih građana, eventualno plaća visoke iznose za naknadu štete trećim licima zbog posljedica koje su pretrpjeli usljed neizvršenja konkretne odluke Ustavnog suda BiH.

Piše: Dr Milan Blagojević