Problemi privrede: Pad proizvodnje i radne snage

Da privreda Republike Srpske klizi nizbrdo potvrđuju najnoviji podaci statističara, prema kojima je pad industrijske proizvodnje i broja zaposlenih nastavljen i u proteklom mjesecu, zbog čega su, kažu upućeni, neophodne hitne mjere za prevazilaženje krize.

Prema posljednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u aprilu ove godine u odnosu na isti mjesec lani bila je manja za 6,3 odsto. Kada se posmatra period od januara do kraja aprila industrijska proizvodnja u poređenju sa prva četiri mjeseca 2023. pala je za 6,2 odsto.

Najveći pad je zabilježen u području vađenje ruda i kamena i to čak 14,9 odsto. Kada je riječ o oblasti proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija zabilježen je, kako je navedeno u saopštenju zavoda, pad od 8,6 odsto, a u prerađivačkoj industriji 4,6 odsto.

Sve to je dovelo do smanjenja broja zaposlenih u industriji i to za 4,7 odsto u aprilu u odnosu na isti mjesec prošle godine.

- Od januara do kraja aprila ove godine ostvaren je izvoz u vrijednosti od 1,650 milijardi KM, što je za osam odsto manje nego u istom periodu lani, dok je uvoz bio težak 2,342 milijarde, što je za 7,3 odsto više. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 70,5 procenata - naveli su iz zavoda. Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić kazao je za “Glas Srpske” da je privrednicima došlo pet do 12 te da je vrijeme da se nešto preduzme, kako bi premostili krizu, koja je zahvatila cijelu Evropu.

- Privreda Srpske je u nedostatku potražnje, prije svega na evropskom tržištu, došla u teško stanje. Sam broj radnika je na neki način odraz stanja i privredi. Ako nema tražnje i proizvodnje, logično je da dođe do smanjenja broja radnika - kazao je Račić.

Dodao je da je teško znati šta će biti u narednom periodu, jer je Zapadu stalo da oživi svoju potražnju i potrošnju. To je, kaže, posebno vidljivo na velikim tržištima poput Njemačke i Austrije, koje potpiruju potrošačke sklonosti stanovnika, a koji u strahu od krize redukuju kupovinu namještaja, automobila i sličnih stvari.

- Insistiraćemo da se ponovo u junu vratimo za pregovarački sto sa Vladom RS sa ciljem donošenja rješenja radi prevazilaženja trenutnih problema - rekao je Račić.

Izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT Saša Grabovac istakao je da smanjena potražnja u EU dovodi do problema u vezi sa domaćom privredom.

-  S druge strane, kod nisko akumulacionih grana, odnosno gdje je mala dodatna vrijednost, poput industrije obuće i tekstila, poslodavci su pretrpjeli veliko opterećenje zbog povećanja najniže plate. To je dodatno usložilo njihovu poziciju, zbog čega je podrška kompanijama u pojedinim oblastima nužna - rekao je Grabovac.

Dodao je da kada je riječ o proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom najveći razlog pada jeste sušna godina, dok vađenje rude najviše zavisi od tržišta gvožđa, gdje je takođe došlo do poremećaja.

(Glas Srpske) foto: BN