Dr Milan Blagojević: SNSD u službi Kristijana Šmita 

Od neki dan ima jedan predmet u CIK-u BiH o kojem po prigovoru odlučuje, i treba da odluči, ta institucija, jer je to njena nadležnost propisana Izbornim zakonom BiH.

Dr Milan Blagojević 

Međutim, nije to predmet ovog nevelikog teksta, već potreba da se ostavi pisani trag o jednoj, blago rečeno, nedosljednosti vladajućeg SNSD-a i gospodara mu Milorada Dodika.

Ta nedosljednost nije samo to nego je i dokaz da je SNSD u službi Kristijana Šmita i realizacije onoga što je Šmit nametnuo u Izborni zakon BiH, a što nije usvojeno kao zakon od strane Parlamentarne skupštine BiH.

Dakle, 26. avgusta ove godine režimski RTRS je na svom portalu slavodobitno objavio vijest u kojoj se kaže da je Sanja Vulić, šef kluba poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, podnijela prigovor Gradskoj izbornoj komisiji u Doboju zbog, kako piše u tekstu režimskog RTRS-a:

"ozbiljnih sumnji u nedopušteno trgovanje biračkim mjestima i nepravilnosti u predlaganju kandidata za biračke odbore za predstojeće opšte izbore".

Nakon toga se u istom tekstu navodi izjava SNSD-ove Sanje Vulić koja je rekla:

"Zatražila sam da se sporna lista odbaci i da se predmet proslijedi Centralnoj izbornoj komisiji BiH. ...Da li će institucije BiH i CIK, ako se ovakve stvari budu tolerisale, postati saučesnik u toj politici?"

Naredni dan, 27.8. ove godine, režimski RTRS je na svom portalu objavio saopštenje CIK BiH da je zaprimio navedeni Vulićkin prigovor, odnosno nekoliko podnesaka Gradske izborne komisije u Doboju koji se odnose na ovaj slučaj u kom je meta Srpska demokratska stranka, jer se njoj tim prigovorom u odnosu na Doboj prigovara pomenuto, Vulićkinim riječima kazano: "nedopušteno trgovanje biračkim mjestima i nepravilnosti u predlaganju kandidata za biračke odbore za predstojeće opšte izbore".

Dakle, to je sada predmet o kojem treba da odluči CIK BiH. Ono što je zanimljivost ovog slučaja je činjenica da ono što SNSD i Sanja Vulić stavljaju na teret SDS-u nije propisala svojim zakonom Parlamentarna skupština BiH, već je u julu 2022. godine nametnuo Kristijan Šmit.

Naime, 27. jula 2022. godine Kristijan Šmit je svojom odlukom, broj 05/22, nametnuo "Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine".

Tim Šmitovim zakonom je nametnuto nešto čega do tada nije bilo, a to je odredba člana 6. Šmitovog zakona u kojoj se, između ostalog, određuje (novim Šmitovim članom 7.3. stav 2. Izbornog zakona BiH) da je zabranjena:

"zloupotreba zakonskog prava na učešće u radu biračkog odbora ispred jednog političkog subjekta protivno odredbi člana 2.19. ovog zakona i to fiktivnim predstavljanjem u ime političkog subjekta kojem je mjesto u biračkom odboru pripalo sa ciljem pogodovanja drugom političkom subjektu kojem to mjesto u biračkom odboru nije pripalo".

Ovoga, treba ponoviti, nije bilo do navedenog nametanja od strane Šmita u julu 2022. godine, jer to nije propisala svojim zakonom Parlamentarna skupština BiH niti je to ona učinila sve do danas.

Stoga prigovor SNSD-ove Sanje Vulić upućen CIK-u BiH, i sve ono što je tim povodom rekla, a što je prethodno citirano, jeste poziv da se primijeni ne zakon Parlamentarne skupštine BiH, već navedeni zakon Kristijana Šmita. 

Time SNSD dokazuje ne samo da je ovakvim ponašanjem u službi Kristijana Šmita, već i da je, po ko zna koji put, krajnje nedosljedan, budući da, kad je to trebalo Miloradu Dodiku tokom suđenja u Sudu BiH, Kristijan Šmit nije bio visoki predstavnik i nije imao pravo da nametne krivično djelo za koje je Dodika osudio Sud BiH, a nedugo nakon toga taj isti SNSD poziva da se primijene od istog Kristijana Šmita nametnute izmjene Izbornog zakona BiH u slučaju iz Doboja.

Na taj način SNSD priznaje taj Šmitov zakon, a time i Šmita kao visokog predstavnika.

Bio je ovo jedan u nizu dokaza o tome kolika je bijeda zahvatila ovdašnje društvo. Stoga je ovaj tekst i svojevrsni in memoriam nama - i to ne kao kraj tog teksta, već kao naš kraj.

Dr Milan Blagojević