Građani odlaze sa ovih područja ne samo zbog novca

- Njemačka će udvostručiti godišnji broj radnih viza za građane zapadnog Balkana. Dok građani smatraju da će se radnici, opravdano odlaziti u sve većem broju, ekonomisti poručuju da će dodatni odliv kvalifikovanih radika urušiti ionako nejaku ekonomiju i umanjiti produktivnost i onih  privrednih subjekata koji opstaju ali sve teže funkcionišu.

Ionako širom otvorena vrata Njemačke za radnike sa Zapadnog Balkana, pa i Bosne i Hercegovine, od ove godine dodatno su otvorena. Mnogo ljudi već je otišlo iz zemlje iz dobro poznatih razloga, kažu građani.

Zato smo građane pitali da li će povećanje broja radnih dozvola još više ubrzati odlazak radnika iz BiH i da li je njihov odlazak i dalje opravdan?

“Podigli ili ne podigli broj radnih viza, mladi će svakako otići. Imam dosta prijatelja koji su otišli i koji kažu da nisu otišli zbog novca nego isključivo zbog nepravde, nepoštovanja zakona, zbog odnosa prema ljudima uopšte. Plaše se za svoju djecu, da ovdje nema budućnosti i mislim da su 100  odsto upravu”, smatra jedna Bijeljinka.

“Ja sam navikao ovdje tako da ne bih išao. Ovdje sam sa svojim narodom, tamo je drugačije”, mišljenja je jedan mladi Bijeljinac.

Posljedice su odavno vidljive ali nadležni ne čine ništa da to zaustave. Vlada na odlaske gleda kao na isplative zbog doznaka iz inostranstva, dok su neki poslodavci pažnju usmjerili na sve veći uvoz jeftinije radne snage iz azijskih zemalja, kaže ekonomista prof. dr Milenko Stanić.

“Smanjenje broja radnika vodi ka smanjenju broja stanovnika, manji broj radnika-manji broj zaposlenih, a to je pogubno za ekonomiju i ekonomsku aktivnost. Vremenom će doći do usporavanja privredne aktivnosti, a usporavanje  privredne aktivnosti vuče za sobom i smanjenje prihoda u budžetu, smanjenje doprinosa i uplata za socijalne fondove, fondove zdravstva i fondove PIO, teškoća u očuvanju i budžeta i fondova socijalne sigurnosti”, objašnjava Stanić.

Dodaje da će se ogroman problem nedostatka radnika sve više produbljivati pa ćemo u BiH sve češće viđati radnike iz Pakistana, Indije ili Filipina...

Pitali smo građane, mora li to tako i šta mi možemo da uradimo?

“Mi smo postali narod prosjak, samo čekamo kad će nam neko nešto dati. Možda bi bilo malo drugačije kad bismo bili malo žustriji i kad bismo se svi probudili, smijenili ovu vlast. Mada, nije nama vlast u stvari kriva, mi smo problem jer smo ih mi doveli i dozvolili im da rade apsolutno sve što im je volja jer se ne protivimo”, ističe Bijeljinka sa početka priče.

“To su ozbiljni sistemski problemi koji se ne rešavaju preko noći jednim izborima. Slažem se sa mišljenjem da bi bilo mnogo srećnije rješenje kad bismo ostali, borili se da bismo došli do nečega boljeg ali to ne ide lako”, dodaje njen sugrađanin.

Da li je sve crno, ima li rješenja ili će se zemlja potpuno isprazniti? Jedno od rješenje jeste više slobodnog vremena radnicima, kažu stručnjaci.

“Ono što možemo i što treba da radimo jeste da stvaramo radna mjesta koja mogu biti rentabilnija, odnosno ona koja mogu zarađivati više. Samim tim će i plate da rastu, a to možemo postići samo kroz ulaganje u tehnološki razoj i automatizaciju radnih mjesta, gdje će ona biti daleko više plaćena, ali i ugodnija za rad”, smatra Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske.

Da se treba fokusirati i na povratak naših radnika iz inostranstva, koji je, kako kaže u porastu, smatra portparol portala za zapošljavanje Dominik Raškaj.

“Mi imamo sad oko 20-30 odsto radne snage koja se vraća. Takav povratak treba stimulisati, kao što je radila Hrvatska u poslednje dvije godine. Dati bespovratna sredstva ukoliko, npr. neki naš građanin koji je iz Bijeljine otišao u Njemačku želi da se vrati, da pokrene biznis. On bi, uz određeni iznos koji bi dobio od lokalne i državne vlasti, mogao da pokrene proizvodnju i zaposli ljude”, objašnjava Raškaj.

“Ubi bene, ibi patria” ili “Gdje mi je dobro, tu mi je otadžbina”, kaže stara latinska poslovica.

“Ostajte ovdje! Sunce tuđeg neba neće vas grijat’ k’o što ovo grije. G’rki su tamo zalogaji hljeba, gdje svoga nema i gdje brata nije”, napisao je Aleksa Šantić.

Kome ćete vjerovati, čime se voditi i čega se pridržavati...izbor je vaš.

(BN) Foto: Ilustracija