Da li ostati i boriti se ili uzeti pasoš i pobjeći?

Da li ću nakon završenog školovanja pronaći adekvatan posao? Šta ako ne uspijem? Da li ostati i boriti se ili uzeti pasoš u ruke i pobjeći? Ovo je roj misli i pitanja koja sebi postavljaju učenici. 

Posao u struci je veliki izazov, a neki to zovu nemogućom misijom. Zbog toga mnogi dižu ruke i sreću traže u zemljama EU. Kako zadržati mlade i vratiti im nadu da i ovdje mogu da se ostvare?

Da li ću nakon završenog školovanja pronaći adekvatan posao? Šta ako ne uspijem? Da li ostati i boriti se ili uzeti pasoš u ruke i pobjeći? Ovo je roj misli i pitanja koja sebi postavljaju učenici. 

Da bi ih zadržali, mladima su potrebne prilike. Božo Čembić je učenik Tehničke škole u Bijeljini, smjer bravar zavarivač. Praksu obavlja u jednoj bijeljinskoj firmi. O odlasku nakom završetka škole za sad ne razmišlja.

“Idem ovdje na praksu od septembra. Planiram da ostanem ovdje da radim, naučio sam da varim ove cijevi. Nije potrebno mnogo vremena da se nauči, ali treba volje”, kaže Božo.

Mogućnost učenika da teorijska znanja primjeni kod poslodavca je put kojim učenik može doći da zaposlenja, a poslodavac do radnika. Osluškivanje potreba tržišta rada ključno je kod planiranja uvođenja novih zanimanja u obrazovni sistem.

“Ove godine upisujemo pola razreda mehaničar grejne i rashladen tehnike mašinske struke, a u okviru saobraćajne struke pola razreda, novo zanimanje rukovaoc građevinskih pretovarnih mašina i kranova”, kaže Milenko Maksimović, direktor Tehničke škole “Mihajlo Pupin”, Bijeljina.

Učenici koji odluče da nakon srednje škole, upišu fakultete, imaju na kraju tog puta ista dileme. Ostati ili otići? Zavisi šta im se nudi. Studenti Pravnog fakuleta Univerziteta u Istočnom Sarajevu sa kojima smo pričali, kažu da su zahvaljujući saradnji koju je Pravni fakultet sklopio sa Evropskom organizacijom za javno pravo, dobili priliku da pohađaju Školu evropskog prava i uprave.

“Ta diploma nam još daje mogućnost da pristupimo bilo kojoj od institucija EU, da li je u pitanju Evropska komisija, Evropski parlament ili Evropski savjet,  tako da rekla bih da je tu Pravni fakultet napravio jedan veliki korak”, kaže Marija Božić, apsolvent na Pravnom fakultetu.

Univerziteti rade kontinuirano u procesu modernizacije studijskih programa i povećanju nivoa usklađenosti sa studijskim programima EU. Međutim, taj nivo bi mogao biti bolji, 
kaže prof. dr Vladimir Vladičić.

“Tržište rada u BiH je specifičnog karaktera. Ne možemo ga ipak porediti sa tržištem rada u EU gdje zaista dolaze do izražaja kompetencije koje stiču studenti na univerzitetima u EU. Naši studijski programi jesu u dovoljnoj mjeri usklađeni sa tržištem rada. Svakako to može biti bolje. Pokušavamo i da podignemo tu usklađenost raznim dualnim programima”, kaže Vladičić.

“Pravni fakultet ima jednu savršenu saradnju  sa Narodnom bankom Srbije u Beogradu. Ja sam imala priliku kao student treće godine da idem na tu praksu gdje je fakultet u okviru te saradnje organizovao da ta praksa bude plaćena. Ja sam tamo boravila dva mjeseca gdje sam radila puno radno vrijeme za određenu zaradu”, kaže Marija Božić.

Studentima su potrebna moderna znanja, koja će im omogućiti mobilnost i konkurentnost.
Naš obrazovni sistem nije loš, ali su potrebna dalja usklađivanja, kaže apsolvent na Pravnom fakultetu, Simeon Petković. 

“Evo konkretno primjer za Zakon o visokom obrazovanju, da se uvedu zajednički masteri s evropskim fakultetima, da imamo zajednička predavanja, zajedničke studije, programe, gdje ćemo moći da sarađujemo sa profesroima i studentima iz inostranstva”, kaže Petković.

Ovi mladi ljudi su pokazatelj da postoji volja za učenjem, radom, usavršavanjem. Ključni zadatak i obaveza nadležnih je da ih zadrže da svoja znanja ulože u napredak svoje zemlje. A to mora biti zemlja u kojoj partijska knjižica neće biti lozinka za zapošljenje. 

(BN) Foto: BN