Prijedlog zakona o „stranim agentima“ rigidniji od Nacrta

Prijedlog Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija ili kolokvijalno zakon o „stranim agentima“ koji je Vlada RS “krišom” utvrdila na jednoj od nedavnih telefonskih sjednica rigidniji je i od spornog nacrta zakona koji je pretrpio oštre kritike javnosti i predstavnika civilnog društva.

Republika Srpska 03.04.2024 | 17:11

Narodna skupština RS je nacrt zakona o „stranim agentima“ usvojila 28. septembra prošle godine, a Vlada Srpske utvrdila je prijedlog zakona samo nekoliko dana prije isteka roka od šest mjeseci u kojem je bila obavezna da to uradi.

Pravnici i borci za ljudska prava apelovali su na vlasti u Srpskoj da povuku sporni zakon još dok je bio u formi nacrta, a potom na javnoj raspravi iznijeli ozbiljne zamjerke na njegov sadržaj. Uprkos tome, prijedlog zakona ne samo da nije poboljšao sporni nacrt, već dodatno ugrožava ljudska prava i funkcionisanje civilnog društva.

Banjalučka advokatica Jovana Kisin Zagajac kaže da je generalni utisak da je prijedlog zakona više rigidan nego nacrt koji je takođe pretrpio velike kritike stručne javnosti i civilnog društva.

„Ono što se na prvo čitanje da primijetiti jeste još direktnija i naglašenija definicija agenta stranog uticaja. Nije na odmet podsjetiti da, iako se zakon bavi posebnim registrom nevladinih organizacija koje se imaju smatrati agentima stranog uticaja, njime je suštinski izričito zabranjeno političko djelovanje i aktivnosti, kao i bilo kakva aktivnost koja narušava integritet Republike Srpske. Prosto rečeno, bilo koja nevladina organizacija koja u sklopu svog djelovanja uđe u sferu političkog i javnog interesa entiteta, države i njenih izabranih predstavnika dobiće trajnu zabranu rada“, kaže Kisin Zagajac.

Prema njenim riječima, Registar se ne uspostavlja za agente stranog uticaja, kako je to zvanično najavljeno, jer će takvo djelovanje, po prijedlogu Ministarstva pravde, sud zabraniti, već za sve nevladine organizacije koje se finansijski ili na bilo koji drugi način potpomažu iz inostranih izvora i to ne nužno od stranih vlada, već bilo kojeg vida inostrane pomoći bilo koje vrijednosti.

„Nevladine organizacije dužne su u roku od 15 dana od zaprimljenog priliva novca ili primanja druge vrste pomoći podnijeti prijavu ministarstvu, makar to bila jedna KM ili bilo kakva druga pomoć što praktično podrazumijeva bilo kakvu aktivnost usmjerenu van granica BiH. I ova obaveza je kontinuirana za svaku tranšu ili za svaku pomoć čime će uz naložene godišnje i polugodišnje izvještaje, rad nevladinih organizacija biti znatno otežan“, ocjenjuje Kisin Zagajac.

Ona objašnjava da novina u Prijedlogu zakona u odnosu na Nacrt jeste i to da će Ministarstvo pravde pratiti aktivnosti i rad neprofitnih organizacija ne samo na teritoriji RS već na teritoriji cijele BiH.

„Podsjećam da, prema ovom zakonu, bilo koji lobista, dakle osoba plaćena novcem stranih vlada da vrši političku propagandu u RS i dalje može nesmetano djelovati kao pojedinac ili kao privredni subjekat bez ikakvih ograničenja, pa čak osnovati i medij u ove svrhe. Stoga kritika u pogledu diskriminatornih odredbi i intencija zakonodavca da ograniči isključivo sektor civilnog društva, znajući da time ne štiti interese RS, može biti samo jača kada je u pitanju Prijedlog ovog spornog zakona“, zaključuje Kisin Zagajac.

Podsjećamo, brojni predstavnici NVO sektora, civilnog društva, medija i međunarodne zajednice pozivali su vlasti u Srpskoj da povuku nacrt ovog spornog zakona iz procedure.

Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Johan Satler podsjetio je da je izvještaj Evropske komisije za BiH označio izmjene Krivičnog zakonika kojim je kriminalizovana kleveta, kao i nacrt zakona o stranim agentima kao glavne korake unazad na evropskom putu zemlje.

“Demokratije ne postavljaju prepreke legitimnim kritičkim glasovima. Nacrt zakona o tzv. stranim agentima približio bi Republiku Srpsku standardima autoritarnih režima umjesto standardima Evropske unije. Nacrt zakona o stranim agentima je korak unazad za temeljene slobode, kao i evropski put, te ga stoga treba povući“, naglasio je Satler na konferenciji “Civilno društvo i mediji: Kritički glasovi pod pritiskom” koja je održana u Domu omladine u Banjaluci nakon što je NSRS usvojila sporni nacrt zakona.

I šef Misije OSCE-a u BiH Brajan Ageler podsjetio je da je Kancelarija OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) zajedno sa Venecijanskom komisijom Savjet Evrope izradila detaljno mišljenje o zakonu o stranim agentima u kojem se navodi da se njime ozbiljno krše obaveze i posvećenost BiH u pogledu ljudskih prava u dijelu slobode udruživanja i izražavanja.

“Duboko smo razočarani zato što su vlasti RS odlučile da zanemare ovo mišljenje, kao i mišljenja niza drugih međunarodnih mehanizama za ljudska prava, uključujući tri specijalna izvjestioca UN-a, i umjesto toga nastave sa usvajanjem ovog štetnog i regresivnog zakona“, ocijenio je Ageler, koji je uputio i otvoreno pismo poslanicima NSRS u kojem je izrazio duboku zabrinutost u vezi sa ovim zakonom.

Prema nezvaničnim informacijama, u BiH postoji oko 25.000 nevladinih organizacija, od čega u Republici Srpskoj oko 7.500 i veliki broj se finansira sredstvima stranih donatora.

(Capital)