Cirkularna ekonomija: Šta sve može od ljuske jajeta?

Dok nemilice trošimo prirodne resurse, ne razmišljajući o posljedicama, rješenja nudi cirkularna ekonomija. Ona znači racionalnu potrošnju, a u dogledno vrijeme biće i neminovnost, jer firme neće biti održive ako je ne prihvate.

Republika Srpska 30.03.2024 | 20:00

Iz godine u godinu svako domaćinstvo stvara sve više otpada. Logika potrošačkog društva i linearne ekonomije je – uzmi, iskoristi, odbaci. 

I ako mislite da se ovdje sve završava, varate se. Problemi obično nastaju onda kada se otpadom ne upravlja na adekvatan način.

“Ako ljudi dobro ne upravljaju otpadom dolaze u situaciju da ima puno divljih deponija, pomiješane sve vrste otpada, ne razmišljajući o tome da taj otpad može da obezbijedi nova sredstva, obezbijedi radna mjesta i pomogne pri čišćenju životne sredine”, kaže Snježana Jagodić Vujić iz ekološkog udruženja “Eko-put” iz Bijeljine.

Odbacujemo sve i svašta. A to što odbacimo može da ide u dalju preradu. I ne samo da može, u dogledno vrijeme to će biti neminovnost, jer resursa ponestaje.

“Ako krenemo na vrijeme, to jeste odmah to neće biti skup proces u odnosu na ono šta dobijamo,  jer mi u ovom trenutku ne znamo sa kojom količinom resursa raspolažemo, kolika su njihova ograničenja, koliko ćemo imati resursa na raspolaganju u budućnosti. Svjedoci smo dosta primjera počev od šuma, pa i raznih naših ruda da jednostavno gubimo te resurse, a nismo dobili kvalitet života i neku korist i efikasnost”, kaže ekonomista Srđan Lalić.

Dok raste pritisak na prirodne resurse, izlaz je u cirkularnoj ekonomiji, koja je sasvim suprotna od linearne. Ne postoji metod odbaci. Otpad postaje sirovina, dalje se prerađuje, a štitimo i životnu sredinu od daljeg zagađenja.

“Veoma je bitno da mi idemo u susret cirkularnoj ekonomiji i da mi naše investicije usmjeravamo u razvoj tih tehnologija. Ako mi to ne uradimo onda kad dođemo u završnu fazu da nemamo izbora onda ćemo ponovo slušati priče kako nam dolazi strani kapital, kako dolaze stranci i onda će oni to da rade i ponovo će uzimati korist kao što su uzimale banke i neke druge institucije”, ističe Lalić.

Da bi cirkularna ekonomija bila ostvariva, nužne su inovacije. A pri tome važno je učešće svakog pojedinca.

Maja Halilović, prvi biodizajner u BiH, koristi organski otpad u cilju izuma novih materijala, pa tako na primjer talog od kafe ili ljuske od jaja nalaze svoju primjenu.

“Moj posao je isključivo izum i inovacija. Međutim, mi možemo da koristimo to u vidu produkata, kao na primjer, ja sam iz neke svoje volje napravila svijećnjak za svijeće od ljuski jaja. Ja se generalno rijetko bavim produktima, međutim moje kolege širom svijeta na primjer rade i lampe i namještaj, čak sam i ja radila namještaj od ljuski jaja”, kaže Maja.

Da zaključimo, cirkularna ekonomija je budućnost, a za njen uspješan razvoj u BiH, potrebno je razvijenije tržište, bolja infrastruktura, finansiranje i podsticaji, te bolje razvijena svijest.

(BN) Foto: BN