Potreban je pravilnik o biosigurnosnim mjerama

“Pravilnik o biosigurnosnim mjerama za zaštitu od virusa afričke kuge svinja nam je potreban jer je samo u Semberiji eutanazirano više od 41.000 svinja, od oko 50.000 koliko ih je bilo u Srpskoj. Međutim, tim pravilnikom su preopterećena mala i srednja gazdinstva kojih je u Semberiji skoro 90 odsto, rekli su gosti u Jutarnjem programu BN televizije.

Republika Srpska 25.03.2024 | 13:26

Pravilnik o biosigurnosnim mjerama za zaštitu od virusa afričke kuge svinja ne prati naše uslove na terenu jer su od 825 domaćinstava u kojima je izvršena eutanazija svinja više od 80 odsto mala i srednja, nekomercijalna gazdinstva. Oni nisu u stanju da ispune sve uslove iz pomenutog pravilnika, kaže struka.

“U nekomercijalnim gazdinstvima mora da postoji ograda oko kompletnog imanja. Objekat za uzgoj svinja mora ogradom da bude odvojen od dvorišta u kojem se nalazi kuća. Ukoliko postoji ispust za svinje mora da bude ograđen sa svih strana. 

Ako se svinje puštaju mimo obora, mora da postoji dvostruka ograda, od koje jedna mora da bude visoka 120 cm, a druga minimalno 80 cm sa razmakom od 30-50 cm”, objašnjava veterinarski inspektor Miloš Radičić.

Pravilnik nije problem, on mora da postoji, ali mora da bude usklađen sa našim uslovima na terenu”, smatra Sreten Vučković iz Odjeljenja za poljoprivredu GU Bijeljina.

“Ne treba nam pravilnik koji značajan broj malih i srednjih proizvođača neće moći da ispuni pa onda ulazimo u sivu zonu, zonu šverca. Tako će bič opet da “puca” po najtanjem odnosno po malim proizvođačima, a mi i dalje nemamo odgovornost pojedinaca i saznanje kako je virus došao na ovo područje.”

Strah od povratka virusa na farme i dalje je veliki među proizvođačima.

“Iskustvo iz okruženja, prije svega Rumunije i Bugarske, pokazuje nam da se virus vraća svake godine i da je najveći pik u ljetnim mjesecima. Zato mi možemo da očekujemo da će virus opet da bukne u junu, julu i avgustu”, kaže Radičić.

Pred nama je period u kojem uzgajivači svinja treba da obnove svoju proizvodnju ali nekih od njih razmišljaju da odustanu, kaže dalje Vučković, ističući da se ne smiju favorizovati veliki proizvođači. Dodaje da šteta od afričke kuge nije u potpunosti isplaćena.

On navodi da je u proceduru Skupštine Grada Bijeljina upućena Odluku o programu korišćenja sredstava kojom će značajna finansijska sredstva biti izdvojena za obnovu svinjskog stočnog fonda.

“Za tu namjenu ćemo odvojiti između 300.000 i 400.000 KM. Ta sredstva će biti namjenjena malim poljoprivrednim proizvođačima kojima je eutanazirano između jedne i pet krmača, dok će Ministarstvo poljoprivrede subvencionisati one kojima je eutanazirano više od pet krmača”, objašnjava Vučković.

Nijedna lokalna zajednica u okruženju, a vjerovatno ni u Srpskoj, nisu djelovale u tom pravcu ali je naša želja da sve proizvođače tretiramo na isti način i da niko ne bude zanemaren, zaključio je Vučković.

(BN)