Američki Kongres usvojio Zakon o održavanju Dejtona kroz sankcije, čeka se potvrda Senata

Predstavnički dom Kongresa SAD usvojio je Zakon o održavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz sankcije, čiji je cilj odvraćanje destabilizujućih aktivnosti u Bosni i Hercegovni.

Svijet 22.03.2024 | 14:21

Da bi zakon postao važeći, mora da prođe i proceduru u Senatu, a potom mora da ga potpiše i predsjednik SAD Džo Bajden, piše Glas Amerike.

– Dejtonski sporazum je simbol američkog liderstva i posvećenosti. Ako pustimo da se to uruši, onda rizikujemo da se nasilje ponovo vrati u BiH – saopštila je nakon usvajanja republikanka iz Predstavničkog doma An Vagner.

Vagner, koja je predložila zakon, navela je da se nada da će Senat brzo reagovati, te dodala da će zakon “uvesti i kodificirati sankcije osobama poput Milorada Dodika u BiH koji, kako tvrdi, “nastavljaju svoju agendu secesionizma, korupcije i destabilizacije”.

Zakon predviđa i sankcije osobama iz inostranstva koje podrivaju Dejtonski sporazum ili na drugi način ugrožavaju stabilnost BiH.

Tekstom ovog zakona predviđen je niz sankcija za državljane SAD, ali i strance koji krše Dejtonski sporazum, rade na njegovom podrivanju, ili narušavaju autoritet Savjeta za implementaciju mira, visokog predstavnika, te institucija BiH, poput Ustavnog suda BiH i drugih.

Takođe, sankcije su predviđene i za one koji direktno ili indirektno rade na formiranju paralelnih institucija, kojima bi se podrivalo djelovanje institucija BiH, ali i osoba koje učestvuju ili pomažu u korupciji, piše Oslobođenje.

Prva predložena sankcija je blokiranje imovine. Ova sankcija podrazumijeva i zabranu američkim bankama da otvaraju i održavaju račune sankcionisanih osoba, kao i da za njih obavljaju finansijske transakcije.

Među sankcijama je navedena i zabrana ulaska u SAD osobama koje se nađu na “crnoj listi”, što podrazumijeva i zabranu izdavanja, te poništavanje već izdatih viza za ulazak u SAD.

Sankcije i za sve članove porodice

Ono što je takođe novost je da se Prijedlogom zakona predviđa postavljanje obaveze predsjedniku SAD da svakih šest mjeseci, odnosno 180 dana, Kongresu saopšti listu osoba koje treba sankcionisati.

Na listi se osim “kršitelja” Dejtonskog sporazuma trebaju naći i svi punoljetni članovi njegove ili njene porodice.

Izuzetak su oni članovi porodice koji su se javno ogradili od antidejtonskog ili koruptivnog ponašanja svog srodnika, ili su poduzeli konkretne korake da to spriječe.

Sankcije se neće preduzimati ni u slučajevima odobrenih aktivnosti američkih obavještajnih, policijskih i sigurnosnih službi. Takođe, zabrana ulaska u SAD neće važiti ako je neophodno da ta osoba dođe u sjedište UN.

Zabrana finansijskih transakcija i ulaska se neće provoditi ni u slučaju da “kažnjenik” treba obaviti neku humanitarnu operaciju, ili da treba uvoziti proizvode u SAD. Sankcije se neće provoditi ni nad osobama koje su od nacionalnog interesa za SAD.

U prijedlogu teksta zakona navedeno je ime samo jednog političara iz BiH, a riječ je o predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku.

Prijedlogom zakona poziva se Evropska unija da slijedi odluke SAD i Velike Britanije, te da i EU nametne sankcije Dodiku zbog njegovog djelovanja na podrivanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta BIH.

Sličan zakon je usvojen u Kongresu i prije dvije godine, ali da nije potvrđen u Senatu.

(Srpskainfo) Foto: Wikipedia