Interesi pojedinaca uništavaju prirodna bogatstva Srpske

Na više lokaliteta u Republici Srpskoj vrše se geološka istraživanja litijuma i drugih minerala. Iako nadležni uvjeravaju javnost da još uvijek nema riječi o iskopavanju, ekološki aktivisti upozoravaju da će interesi pojedinaca dovesti do trajnog uništenja životne sredine i raseljavanja stanovništva.

Republika Srpska 21.03.2024 | 19:55

Neodgovorno upravljenje prirodnim resursima dovodi do toga da najveću korist ostvaruju pojedinci. Iskopavanje rudnih bogatstava nije sporno, ali samo na način da korist ostvaruje šira zajednica, kaže profesor banjalučkog mašinskog fakulteta Petar Gvero.

„Rudna bogatstva su bazični resurs, ono posljednje što država daje ili prodaje nekome. To je vrlo često znak ozbiljne ekonomske krize. Mi treba da imamo u vidu kakvu štetu pravimo otvaranjem rudnika, a pogotovo onih malih, bez odgovarajućih infrastrukturnih uslova. Treba da vidimo kakvu korist rudnik donosi, kakvu štetu činimo lokalnoj zajednici i kakvu štetu činimo cijelom ekosistemu“, kaže Gvero.

Da smo već načinili grešku i dozvolili privatnim i stranim kompanijama da za mizerne naknade koriste naša najveća prirodna bogatstva, smatra Vladimir Topić iz banjalučkog Centra za životnu sredinu.

„Kada će prestati sa zagađenjem i trovanjem nas kao stanovništva? Imamo sada invaziju tog „zelenog rudarstva“. Ono što se sada dešava je jedna pošast na naše najvrijednije prirodne resurse. Dešava se eksploatacija, mi bukvalno postajemo kolonija. Kao što je Austrougarska nekada radila, tako danas neke privatne internacionalne kompanije dolaze da vrše eksploataciju.

Imamo neke i domaće kompanije, ali imamo i te strane koje vrše pritisak na stanovništvo i vrše pritisak na stanovništvo i mogu samo dovesti do ugrožavanja životne sredine, do ugrožavanja zdravlja ljudi i do raseljavanja, što je najvažnije" objašnjava Topić.

Ljudi koji su svoje vrijeme posvetili borbi za očuvanje prirode, kažu da nema cijene za koju su spremni odstupiti i dozvoliti da naše rijeke zatruju rudnici litijuma i drugih otrovnih minerala.

"Mi ćemo stati uvijek i spriječiti. Koliko god oni puta dolazili, mi ćemo spriječiti. I životom smo spremni braniti. Postoji nas mnogo koji želimo da Pliva ostane na pravom mjestu i da svakog jutra kad se budim gledam ovo zelenilo i da me uspava“, kaže Amela Šabić, ekološki aktivista iz Jezera. 

Kako izgleda kada se privatnim kompanijama bez razmišljanja o životnoj sredini dozvoli eksploatacija prirodnih resursa, najbolje se vidi na primjeru siromašnih Afričkih zemalja, upozoravaju naši sagovornici. 

(BN) Foto: BN