Veće cijene: Krizu u Crvenom moru osjetiće i BiH

Za BiH će nabavka svih roba imati trostruko višu cijenu, s obzirom na to da BiH nema svoju brodarsku kompaniju, dok će na dvostruko više cijene hrvatske luke imati i dodatne troškove nabavnih roba.

Bosna i Hercegovina 29.02.2024 | 07:50

Godišnje se kroz Crveno more transportira roba u vrijednosti i do dva biliona američkih dolara, zbog čega ovaj pomorski koridor predstavlja žilu kucavicu evropskih privreda i ekonomija.

Međutim, zbog intenziviranja napada Huta na transportne brodove u moreuzu Bab el-Mandeb oko 80 posto cjelokupnog transportnog saobraćaja preusmjereno je na plovidbu oko Afrike.

Duži put

Većina najvećih brodarskih kompanija, zbog sigurnosti, prelazi na duži put oko Rta dobre nade, što plovidbu produžava za 10 do 13 dana, koliko inače traje put oko Afrike.

Taj put ih košta dodatnih 80.000 dolara, s tim da je i cijena brodskog mazuta, kao najrasprostranjenijeg pogonskog goriva tegljača, porasla zbog potreba veće globalne potrošnje.

Naravno, suma svih tih povećanja i globalnih prilika se osjeti i u regiji jugoistočne Evrope, gdje je cjelokupni privredni i industrijski potencijal usmjeren na uvozne robe iz Azije koje dolaze preko Crvenog mora u jadranske luke Koper, Rijeku i Ploče.

U ove luke je do otpočinjanja sukoba u Crvenom moru brodarski transport roba iz Azije koštao oko 3.000 dolara, da bi se danas popeo na cifru koja se kreće između 6.000 i 7.000 dolara.

Udvostručena cijena vozarine znači povećanje nabavne cijene sirovina, samim tim i povećanje cijena sirovina, pa i poskupljenje proizvodnog procesa u industrijama.

Dvostruko više cijene

To povećanje najviše će osjetiti kompanije iz oblasti metalurgije koje nabavljaju valjani čelik, žicu i ostale prerađevine željeza. Za BiH će nabavka svih roba imati trostruko višu cijenu, s obzirom na to da BiH nema svoju brodarsku kompaniju, dok će na dvostruko više cijene hrvatske luke imati i dodatne troškove nabavnih roba.

Naftni terminali Ploče

Naftni terminali u Pločama, koji su 100 posto u vlasništvu FBiH, prostiru se na 15 hektara, posjeduju 12 spremnika za naftne derivate kapaciteta 81.218 kubnih metara, a terminalima upravlja Javno preduzeće „Naftni terminali FBiH“.

U uslovima naglih povećanja cijena naftnih derivata skladištenje i preventivno popunjavanje naftnih rezervi uveliko može pomoći stanovništvu usljed rasta cijene goriva.

(Avaz) Foto: Twitter