Ko će nas hraniti: Poljoprivrednici na rubu očaja

Sjetva je na pragu, a ratari praznih džepova.

Bosna i Hercegovina 24.02.2024 | 13:55

Velika proljetna sjetva je na pragu. Optimalni agrotehnički rokovi se bliže, a proizvođači bez plana za ovogodišnju proizvodnu sezonu.

Ove godine će, kažu , zasijati znatno manje količine.

Milenko Lazić na površini od 15 dunuma proizvodi povrće. Dio roda predaje prerađivačima, dok ostatak plasira na tržnicama širom BiH. Iz godine u godinu, kaže Radić za Buku, sve je teže proizvesti.

"Vjerujte, od ove proizvodnje ja i moja porodica obezbjeđujemo sredstva za život. Ranijih godina smo širili proizvodnju, borili smo se. Školovali smo djecu od toga. Nadali smo se da će jednoga dana oni taj posao preuzeti inastaviti. Ali ,vidite kakva su vremena došla. Ja sam ogromna sredstva uložio prošle godine u proizvodnju, a došao sam u situaciju da je vreća krastavaca koštala 0,25 feninga. I opet je niko neće. Meni se proizvodnja više ne isplati ,a opet šta drugo da radim? Ni djeca više u ovome ne vide perspektivu,  razmišljaju o odlasku odavde", priča nam Lazić.

Proizvođači se nadaju podršci resornog ministarstva.

"Očekujemo ovih dana da resorno ministarstvo isplati sredstva za kapitalne investicije. Ta sredstva ćemo uložiti u proljetnu sjetvu. Inače,ako toga ne bude ,ne znamo šta ćemo. Svi smo ,mahom u kreditima ", kaže predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača "Sela Semberije" Boško Radić.

Afrička kuga desetkovala farme

Na smanjenje obradivih površina u proljetnoj sjetvi, koja bi trebala početi sredinom marta, umnogome će- tvrde proizvođači- uticati i problemi koje su imali pojavom afričke kuge svinja.

Većina ratara sa ovog područja, podsjećaju u Udruženju "Sela Semberije"  bavi se i stočarskom proizvodnjom.

"Ljudi su pretrpili ogromne gubitke. Veoma teško će se oporaviti od toga. Svi smi svaštarimo, jer od samo jedne proizvodnje ne možeš se "pokriti". Evo, ja sam imao na svom imanju 120 grla i sve mi je eutanazirano. Pretrpio sam ogromnu štetu. Ministarstvo nam je isplaćivalo odštetu u nekoliko navrata ,ali jako je teško sad obnoviti proizvodnju. Uvedene su nove mjere koje mi ne možemo ispuniti,a nemamo ni sredstava da sami zanovimo farme", kaže proizvođač Mika Meltić.

Virus afričke kuge desetkovao je stočni fond. Štete na području Republike Srpske izazvane pojavom ovog virusa procijenjene su na 24 miliona KM.

Samo u Semberiji je eutanazirano oko 45 000 grla. Direktne štete na ovom području, procjenjuje se, iznose oko 10 miliona maraka.

"Ostalo je još nekih 4 miliona ,od ukupnih 24 miliona. Dinamikom isplate smo zadovoljni. Prva sredstva koja smo imali isplatili smo prvo one od 5.000 ili 7.000 KM štete,a to su upravo oni koji su držali svinje da obezbijede hranu za narednu godinu", rekao je Savo Minić ministar poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske prilikom nedavne posjete Bijeljini.

Farmeri su od nadležnih zatražili da se hitno reguliše pitanje obnove proizvodnje, kako ne bi ostali bez stočnog fonda.

" Ukoliko se uskoro ne riješi to pitanje na adekvatan način, mi ćemo ostati bez svinjskog fonda i bez poljoprivrednika. Svjesni smo da više nećemo moći proizvoditi na način na koji smo to do sada radili. Ali biosigurnosne mjere koje se postavljaju pred nas kao uslov za nastavak proizvodnje većina farmera ne može da ispuni, jer nema sredstava. Ljudi su prezaduženi ", kaže Savo Bakajlić predsjednik Asocijacije poljoprivrednih udruženja BiH.

Potrebna je, kaže Bakajlić, hitna podrška za kapitalne investicije.

Kasnila jesenja sjetva

Zbog loših klimatskih uslova i skupog repromaterijala ,u jesenju sjetvu hljebnog žita ratari su ušli nešto kasnije.

"Nismo imali izbora, nego da smanjimo proizvodnju. Vidite, ljetos su nam pšenicu otkupili po 0,25 feningi. To je propast. Meni je da bih posijao 450 duluma trebalo oko 60 000 KM, a nakon otkupa pšenice, nisam dobio nazad ni trećinu od uloženog. Ne isplati se više raditi" , ispričao je za Buku Petar Dragojlović, proizvođač iz semberskog sela Amajlije.

Dosadašnji podsticaj  resornog ministarstva iznosio je 500 KM po zasijanom hektaru pšenice. Proizvođači traže da taj iznos bude uvećan.

"Taj iznos sada bi morao biti mnogo veći. Bar 700 KM da iznosi. Jer u ovom uslovima nemoguće je opstati. Nema sigurnosti u proizvodnji, nema zaštite domaće proizvodnje, nema podrške, nema sigurne cijene. Mi proizvodimo, mlinari diktiraju cijenu i uvoze iz Srbije, Hrvatske i Mađarske. To nema nigdje. I onda nas ucjenjuju, otkupe nam male količine, i to po mizernim, cijenama", kaže Savo Bakajlić predsjednik Asocijacije poljoprivrednih udruženja BiH .

Ipak, prema Nacrtu Pravilnika o podsticajima za razvoj poljoprivrede za ovu godinu taj iznos nije uvećan.

"Podsticaj po iznosu zasijane pšenice i ove godine će ,prema novom Pravilniku, iznositi 500 KM/ha . U planu je premija za dizel gorivo, koja će iznositi 0,75 KM. A povećane su i premije za mlijeko sa 0,25 KM/l ,na 0,27 KM/l ", kaže za Buku Zoran Maletić, pomoćnik ministra poljoprivrede Republike Srpske.

Smanjenje proizvodnje

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača "Sela Semberije" Boško Radić , potvrdio je za Buku da je ,kako navodi, "jesenas zasijano 25% manje pšenice u odnosu na prošlu godinu" .

"Ovo nema nigdje. Pogledajte, cijena jednog bureka u pekari jednaka je cijeni 20 kg pšenice. Ovo je nečuveno. Mi proizvodimo, drugi diktiraju cijenu i zarađuju na našoj muci. Ovdje trpe primarni proizvođači i krajnji potrošači koji sve to na kraju plate, a bogate se otkupljivači i pekari. Evo, pogledajte samo u Bijeljini, ima li igdje ijedna pekara da ne radi dobro: Ljudi su nezadovoljni, odustaju od proizvodnje", kaže Radić.

Proizvođači traže nižu cijenu hljeba

Zbog niskih otkupnih cijena pšenice, cijena hljeba je -kažu proizvođači- nerealna.

"Za šta i po kom osnovu pekari stalno dižu cijene hljeba? Pa evo, više ni nafta nije skupa ,ne mogu se "vaditi" na to. Pšenica ima mizernu cijenu,a pri tom je i uvoze. Sve to kad se sabere, cijena hljeba ne bi trebala biti veća od 0,80 feninga po kilogramu", kaže Savo Bakajlić predsjednik Asocijacije poljoprivrednih udruženja BiH.

Pekari najavljuju poskupljenja

Sa druge strane, cijene pekarskih proizvoda svakodnevno rastu. Novo divljanje cijena pekarskih proizvoda , koje pekari pravdaju rastom najniže plate u RS sa 700 na 900 KM, počelo je već početkom ove godine. U sembersko-majevičkoj regiji cijene za sada miruju.

" Trenutno imamo zalihe brašna. U ovom trenutku ne mogu sa sigurnošću reći kolike su te zalihe, ali dok ih ima mi ćemo se truditi da držimo ovu cijenu koja je sada. Kasnije ćemo već morati da se prilagođavamo trenutnom stanju na tržištu, tako da će vjerovatno doći do poskupljenja", kaže za naš portal Radenko Pelemiš predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina.

10 000 proizvođača manje

Po svemu sudeći, pred proizvođačima je još jedna neizvjesna sjetvena sezona.

Nacrt Pravilnika za raspodjelu sredstava trebao bi svjetlo dana vidjeti početkom narednog mjeseca. Nakon toga će, tvrde proizvođači, razmisliti o zasnivanju proizvodnje.

" Vidjećemo, kada Pravilnik izađe gdje smo i šta smo. Nakon toga ćemo znati sa čim raspolažemo. A ni Pravilnik nije sveto slovo da se ne može mijenjati", kaže Boško Radić predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača "Sela Semberije".

O stanju u poljoprivredi najbolje govori podatak da je samo u Semberiji, najvećoj bh. žitnici ,u proteklih osam godina od domaće proizvodnje odustalo čak deset hiljada proizvođača.

(Buka) Foto: BN