Crna Gora traži dio zarade od Bilećkog jezera
Crna Gora pokušaće da valorizuje dio akumulacija Bilečkog jezera, na kojima Bosna i Hercegovina ima četiri hidroelektrane, s obzirom da je petina jezera na crnogorskoj teritoriji.
Region 11.02.2024 | 09:35Bilećko jezero je vještačka akumulacija, nastala 1965. izgradnjom brane na rijeci Trebišnjici, koja u dužini od 11 kilometara, razgraničava Crne Goru i Bosnu i Hercegovinu odnosno bh. entitet Republika Srpska.
Četiri petine površine jezera su u opštini Bileća u Republici Srpskoj, a jedna petina, odnosno 18 odstom, pripada nikšićkoj opštini u rejonu centralne Crne Gore.
Na tim vodama je '70-ih godina prošlog vijeka izgrađen Hidroenergetski sistem Trebišnjica (HET), iz kojeg struju dobijaju Bosna i Hercegovina i Hrvatska.
Brojni pokušaji Crne Gore prethodnih decenija, da se sa Bosnom i Hercegovinom dogovori šta joj pripada od tog hidroenergetskog potencijala, bili su bezuspješni.
Crnogorska Vlada premijera Milojka Spajića smatra da je "krajnje vrijeme da Crna Gora valorizuje taj potencijal."
"Stav Vlade je da se ovo pitanje mora aktuelizovati, kako bi se najefikasnije riješilo u skladu sa međunarodnim pravom i praksom", rečeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) iz crnogorskog Ministarstva energetike.
U Elektroprivrede Republike Srpske (EPRS), koje gazduje akumulacijom Bilećkog jezera, spremni su za razgovor sa crnogorskom stranom, potvrđeno je RSE u toj kompaniji.
Šta kažu u Ministarstvu?
rna Gora, za razliku od Hrvatske, nije učestvovala u izgradnji sistema Trebišnjica.
Crnogorsko ministarstvo podsjeća da država nikad nije dala pisanu saglasnost za njegovu realizaciju i potapanje dijela svoje teritorije.
To odobrenje je, navode, dala Savezna komisija za vode Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, bez pisane sagasnosti crnogorske strane.
Kada je hidroenergetski sistem završen, crnogorski član Komisije za prijem rezervisao je pravo da Crna Gora "naknadno postavi zahtjev za zaštitu svojih interesa".
U vrijeme bivše Jugoslavije, Nikšić je dobijao novčanu nadoknadu od Bosne i Hercegovine za potopljeno zemljište, koja se ne isplaćuje od raspada države 92. godine.
Prethodnih decenija urađene su brojne procjene o udjelu koji treba da pripadne Crnoj Gori u trouglu Bosna i Hercegovina – Hrvatska – Crna Gora.
Procjene crnogorske strane su da joj pripada jedna četvrtina od ukupne Bilećke akumulacije.
Šta je do sada urađeno
Ministarstvo navodi da se ovo " složeno pitanje" tiče tri države, više resora i institucija, te navodi da će djelovati u tri pravca.
"Prvi je postupak za utvrđivanje prava Crne Gore u valorizaciji voda Bilećkog jezera i rijeke Trebjišnjice i pravična raspodjela. Drugi, pitanje naknade za korištenje voda Bilećkog jezera. Treći, pitanje naknade za potopljeno zemljište", stav je Ministarstva
Iz tog resora na čijem je čelu Saša Mujović ističu da nema preciznih podataka koliko je Crna Gora do sada izgubila novca ili kilovata zbog nesaglasja o djelu koji joj pripada.
Ministarstvo ne isključuju rješavanje ovog pitanja arbitražom ili pred Međunarodnim sudom.
"Pitanje Bilećkog jezera se odnosi i na ono što nam je pripadalo u prethodnom periodu. Bosni i Hercegovini, kao i Hrvatskoj, odgovara status quo, jer na taj način nesmetano koriste potencijal, proizvode električnu energiju a nemaju nikakvih obaveza prema Crnoj Gori", navodi Ministarstvo.
Ističu da Crna Gora nesumnjivo polaže pravo na korišćenje voda Bilećkog jezera, "po svim domaćim i međunarodnim propisima i zakonima".
Pozivaju se na Helsinška pravila o korišćenju voda međunarodnih rijeka i Konvenciju UN-a o pravu neplovidbenih korišćenja međunarodnih vodotoka.
Ocjenjuju da bi sudski proces bio skup i da se rješenje mora tražiti pregovorima.
Šta kažu u Elektroprivredi Republike Srpske
Za razgovor je spremno i rukovodstvo Elektroprivrede Republike Srpske.
"Upoznati smo sa inicijativama i prijedlozima iz Crne Gore i unutar Elektroprivrede Crne Gore. Shodno tome, održano je nekoliko sastanaka na tu temu. Spremni smo za razgovore i o prošlosti, ali želimo da iniciramo razgovore o budućnosti", navedeno je u odgovorima RSE iz te kompanije.
Raniji stav direktora Elektroprivrede Republike Srpske Luke Petrovića je bio da Crna Gora "nema šta da traži jer nije učestvovala u izgradnji elektrana".
Da li je Petrović i dalje takvog stava, RSE nije dobio odgovor.
Istovremeno, iz te kompanije pozivaju čelnike crnogorske Elektroprivrede da razgovaraju o izgradnji hidroelektrane Buk Bijela, navodeći da bi to Crnoj Gori donijelo mnogo veće benefite.
Kakav je stav Hrvatske o zahtjevu Crne Gore, nije poznato jer iz tamošnjeg Ministarstva gospodarstva nisu odgovarali na upit RSE.
(RSE) Foto: Wikipedia
Komentari / 20
Ostavite komentar0001
11.02.2024 10:02Oni bi da rede a lova da leze.Bravo CG
ODGOVORITEBosanac
11.02.2024 11:35A da nam djetici vrate Sutorinu mozda ?
KK
11.02.2024 19:32Samo, more nam vratite.
Alan ford
11.02.2024 10:15Svako traži svoje samo mi budale. Više volimo drugom nego sebi.
ODGOVORITEJaffa
11.02.2024 11:07Našoj eliti ti druge ponude proviziju, i onda nas u talu deru.
Re
11.02.2024 11:08Bravo. Srbija i Hrvatska su duzne milijarde, ali veliki Srbi i veliki Hrvati vise vole susjede nego svoju zemlju u kojoj su rodeni, zive i uzivaju. Ne interesuju ih obicni gradani, koji na zalost jedva prezivljavaju.
Hehe
11.02.2024 10:22Kada je trebalo učestvovati nisu htjeli a sada hoće dio kolača! Dok od BiH svaka šuša uzme dio nam će ostati najmanje!
ODGOVORITEIbro
11.02.2024 10:41Ako je petina na njihovoj teritoriji onda dati ljudima petinu.
ODGOVORITEZvornicanin
11.02.2024 11:22U Sutorini u Igalu I danas dan postoji granicni Kamen BiH tako da je jedan dio Igala pripada BiH I eto dogovora
Bob
12.02.2024 10:33Pa petina jezera je njihova,mogu se kupati,mogu pecati,voziti camac...jednostavno neka uzivaju na svojoj petini,ko im brani...
Prosto je
11.02.2024 11:13Površina potopljenog u CG i mogući godišnji prihod na tom dijelu zemljišta. Puta 50 godina i to isplatiti CG i mirni 50 god. Sto se tiče proizvodnje struje kakve veze ima ko nije učestvovao u izgradnji objekta da sad nešto traži. Ni marke za takvu glupost.
ODGOVORITEЦрна Гора
11.02.2024 12:10Глупост, а још већа глупост је што има и оних из БиХ који подржавају ова по мени неоснован захтјев.
ODGOVORITEKako neosnovano
11.02.2024 16:46Potopljena teritorija CG i naravno da imaju pravo kao sto i BiH ima pravo po istom osnovu tražiti od Hrvatske i Srbije ali mi volimo njihovu milostinju nego ono sto nam pripada!
Vagner.
11.02.2024 12:51Jel stigla penzija probudi me kad dodje postar.
ODGOVORITEVeteran
11.02.2024 13:05Pošteno,. koliko jezera toliki im procenta i kraj priče..
ODGOVORITETojeto
11.02.2024 14:21Crnogorci su pravoslavna braća, treba im prepisati 1/3 HETa
ODGOVORITESto da ne
11.02.2024 14:35Za nas bratski narod, opt cemo biti zajedno.
ODGOVORITEprijedor
11.02.2024 15:54Sve hidrocentrale su pravljenje iz saveznih poreza koji su se slivali u BG...Za ovu novu generaciju da im objasnimmjer ne znaju da su u Zugi bila tri poreza Savezni Republički i OpštinskiI CG sa pravom traži svoj dio.
ODGOVORITEVoxpopuli
12.02.2024 09:55Obzirom da nisu ucestvovali u izgradnji skeduje ih naknada za poplavljeno zemljiste
ODGOVORITEDuško
14.02.2024 14:14Opština Nikšić ima neku naknadnu u skladu sa površinom potpopljenog zemljišta na njenoj teritoriji, a to je oko 18%.