Nelegalnih šljunkara sve više, a nadležni ne preduzimaju ništa

Nelegalna eksploatacija šljunka najizraženija je na području dobojske i bijeljinske regije. Dok mašine kopaju, a kamioni tokom cijele godine odvoze šljunak postavlja se pitanje može li se stati u kraj nelegalnim šljunkarama?

Promijenjeni vodotokovi, narušen ekosistem, uništeno zemljište, pojačan rizik od poplava, divlje deponije i puni džepovi zaštićenih privatnika– rezultat su nelegalnog vađenja šljunka iz rijeka Drine i Bosne.

Problem pred kojim nadležni uglavnom zatvaraju oči, a aktivisti uporno pokazuju prstom. Ko mimo zakona potkopava rijeke? Otvorena je istraga u šest slučajeva u Bijeljini, odnosno devet u Doboju.

Međutim, predmeti su predugo u ladicama sudija i tužilaca navode iz Centara civilnih inicijativa.

“Fokus našeg rada je osim podnošenja prijava za nelegalnu eksploataciju šljunka i iniciranje prema nadležnima da se poboljša upravljanje vodotokom.

Prema Glavnoj službi za reviziju javnog sektora uputili smo inicijativu da se osim za rijeku Drinu uradi revizija učinka za druge podslivove, odnosno za rijeku Bosnu i Vrbas.” kaže u izjavi za BN Ljubinko Đurić, koordinator CCI.

Da je eksploatacija riječnog materijala iz Drine vršena neplanski, bez uređenja vodotoka piše u revizorskom izvješaju iz decembra 2021. godine.

Revizori su dali preporuke, resornom ministarstvu i Vodama Srpske, a šta je ispoštovano znaće se nakon analize, koju je pokrenula predsjednik Odbora za reviziju NSRS Mirjana Orašanin.

Ona podsjeća da sepreporuke ne sprovode, što se pokazalo 2022. godine prilikom revizije izvještaja iz 2014. godine. Tada su, kaže Orašanin, od 20 preporuka koje je dala javna služba za reviziju samo dvije sprovedene.”

Da se šljunkarenje širi potvrđuje slučaj iz Laktaša.

“Kada je u pitanju Vrbas podsjetiću da je nedavno MUP RS podnio izvještaje o počinjenom krivičnom djelu za sumnju na nelegalnu eksploataciju šljunka na području Laktaša i da su privredna društva odgivorna za utaju više od 5 miliona maraka, a to su dvije godišnje prikupljene vodne naknade u čitavoj Republici Srpskoj.”,navodi Đurić.

Institucije ne treba da čekaju na prijave neformalnih grupa, već da po službenoj dužnosti otkrivaju i procesuiraju odgovorne za nelegalnu eksploataciju šljunka, ističe Momir Dejanović iz Centra za humanu politiku.

“Dok ne budemo imali efikasne, odgovorne i nekorumpirane institucije mislim na vodnu inspekciju, policiju i tužilaštva pa i sudove nećemo riješiti problem.”, naglašava Dejanović.

Dok aktivisti traže da se ilegalna eksploatacija šljunka zaustavi, a odgovorni kazne, nadležni ne pokazuju volju za uređenje ove oblasti, dodaje Orašanin.

Istovremeno, na djelu je šljunkarenje to jeste koruptivan posao na štetu budžeta Republike Srpske. Teško je procijeniti koliko je do sada oštećen, ali sigurno je u pitanju vrtoglavi iznos.

(BN)