Događaji koji su obilježili svijet u 2023. godini

I dok rat u Ukrajini traje skoro dvije godine, svijet je 2023. zadesio novi krvavi sukob: rat Izraela i Hamasa.

Svijet 01.01.2024 | 20:16

Ovaj rat je još više produbio i ekonomsku krizu koja je nastala početkom rata u Ukrajini, a cijene nafte i zlata, a time i hrane i drugih neophodnih potrepština još više su porasle.

Svijet je iznenadio i pokušaj puča u Rusiji, kao i pogibija Jevgenija Prigožina, a šokirao je i razoran zemljotres u Turskoj i Siriji.

Rat Izraela i Hamasa

Događaj koji je najviše obilježio 2023. godinu je rat između Izraela i Hamasa, koji je počeo 7. oktobra 2023. iznenadnim smrtonosnim napadom Hamasa na Izrael, u kojem je poginulo 1.200 izraelskih državljana i turista, a nakon kojeg je oteto 250 ljudi.

Izrael je odmah proglasio rat i nastavio sa ofanzivom, koja je ubrzo prerasla u pravu katastrofu u Gazi, gdje broj mrtvih i ranjenih civila iz dana u dan raste, bolnice više nisu funkcionalne, a ljudi nemaju pitku vodu niti imaju šta jesti.

Ljudi ubrzo nakon početka rata nisu mogli izaći iz Pojasa Gaze, a humanitarna pomoć nije mogla proći. Potresne slike u Gazi, gdje je broj ranjenih i mrtvih rastao iz dana u dan, obišle su svijet. Među žrtvama je veliki broj djece, a prema informacijama UNICEF-a dnevno strada 400 djece. 

Nakon sedam sedmica rata, dvije strane pristaju na primirje u trajanju od jedne sedmice, tokom kojeg Hamas oslobađa 105 talaca, uglavnom žena i djece, a Izrael oslobađa 240 palestinskih zatvorenika. Od početka rata do kraja 2023. godine u napadima Izraela u Gazi je poginulo više od 21.110 ljudi, većinom žena i djece, podaci su od 29. decembra 2023. 

I dok je svijet postajao sve glasniji u osudi Izraela, koji su pozivali da hitno prekine ratna dejstva kako bi se pomoglo Palestincima u Pojasu Gaze zbog humanitarne prijetnje, ali i sanitarne katastrofe, Benjamin Netanjahu, izraelski premijer, uporno je ponavljao da ne prestaju dok ne unište Hamas. Hamas je nekoliko puta ponovio da neće predati taoce dok Izrael ne prestane s borbama.

Strah od širenja rata najprije na Bliskom istoku, a i šire, bio je prisutan tokom cijele godine. Ovaj rat upalio je i alarme u Evropi i pojedinim drugim dijelovima svijeta zbog mogućnosti terorističkih napada. 

Rat u Ukrajini

Rat u Ukrajini nastavio je bjesniti i u 2023. godini te odnositi živote i na ukrajinskoj i na ruskoj strani. Šesnaest mjeseci nakon početka rata Ukrajina je, nakon što je dobila ogromno naoružanje od saveznika, krenula u ofanzivu, ali nije uspjela uraditi veliki pomak kakav su očekivali. 

Tačan broj mrtvih i ranjenih nemoguće je procijeniti, kao ni vojne gubitke, ali nijedna strana ne želi objaviti zvanične podatke. Skoro cijele godine nije bilo nikakvih nagovještaja ni o početku pregovora između Rusije i Ukrajine, niti ikakve šanse da lideri ove dvije zemlje sjednu za pregovarački sto.

Tokom godišnje konferencije sredinom decembra Vladimir Putin, ruski predsjednik, rekao je da će Rusija nastaviti rat u Ukrajini i da će "mir doći kada ostvare svoje ciljeve". Krajem godine je "New York Times", pozivajući se na ruske i zapadne diplomatske izvore, pisao da je Putin privatno nedavno rekao da je otvoren za mirovne pregovore s Ukrajinom.

Evropska komisija je preporučila otvaranje pristupnih pregovora EU s Ukrajinom, uprkos nedostacima u njenoj borbi protiv korupcije i potrebi da se dodatno ograniči uticaj oligarha. 

Ovaj rat, koji je počeo 24. februara 2022, iscrpio je i one koji pomažu Ukrajini pa se sve jasnije čuje da više ne može ni da se postigne da se proizvede toliko municije koliko je Ukrajini potrebno.

Rat u Ukrajini je izazvao velike ekonomske posljedice, najviše po Evropu, koja je zavisila od ruskog gasa, a koja ga sada nema zbog sankcija koje su Rusiji uvedene.

Pokušaj puča u Rusiji i smrt Prigožina
Rusija će zauvijek pamtiti 23. i 24. jun 2023, kada je oružana pobuna, koja je prijetila da ovu zemlju gurne u građanski rat i na čijem čelu je bio Jevgenij Prigožin, šef plaćeničke grupe "Wagner", naglo okončana za jedan dan.

Pobuna, koju je sa zanimanjem pratio cijeli svijet, a koja je počela 23. juna naveče i bila završena uveče 24. juna, desila se u jeku rata u Ukrajini.

"Wagner" je bio zauzeo Rostov na Donu i preko Voronježa u konvojima vozila su krenuli auto-putem prema Moskvi, kada je pokušaj puča u Rusiji zaustavljen nakon intervencije Aleksandra Lukašenka, predsjednika Bjelorusije. 

Prigožin je nakon dogovora, u kojem je posredovao Lukašenko, pristao da okonča pobunu, napusti Rusiju i ode u Bjelorusiju. Ubrzo nakon toga plaćenici su napustili položaje koje su držali u južnoj Rusiji.

Nakon pobune FBS je otvorio istragu protiv Prigožina. U julu su pojedini mediji prenijeli da su se Prigožin i Vladimir Putin, ruski predsjednik, inače bliski prijatelji, sastali nakon pobune, te da je na sastanku dogovoreno da privatna plaćenička vojska više ne postoji.

Prigožin je poginuo u padu aviona 23. avgusta 2023, zajedno sa još devet putnika. Prigožinov privatni avion srušio se sjeverozapadno, a svi putnici su nastradali. 

Haos u američkom Kongresu
Godina 2023. istorijska je po mnogim dešavanjima i haosu u američkom Kongresu.

Naime, nasljednik Nensi Pelosi na mjestu predsjedavajućeg Predstavničkog doma američkog Kongresa, glavni kandidat Republikanske stranke Kevin Mekarti, izabran je tek nakon višednevnih pregovora i 15 rundi glasanja. To je prvi put u 100 godina da predsjedavajući nije izabran u prvom krugu glasanja.

Mekarti je još jednom ušao u istoriju, ovaj put kada je početkom oktobra smijenjen sa funkcije nakon što se dio stranačkih kolega pobunio protiv njega, što se desilo prvi put u Americi.

Predstavnički dom smijenio je Mekartija u nastavku sukoba među njegovim kolegama republikancima samo nekoliko dana pošto je u posljednjem času izbjegnuta blokada Vlade.

Ni izbor njegovog nasljednika nije bio lagan. Majk Džonson izabran je za predsjednika Predstavničkog doma Kongresa poslije višenedjeljnog haosa i nekoliko neuspjelih krugova izbora kandidata.

I Bajden i Tramp ušli u istoriju 

Najstariji i najpoznatiji kandidati za trku za predsjednika u Bijeloj kući za 2024 - aktuelni predsjednik demokrata Džozef Bajden i bivši predsjednik SAD republikanac Donald Tramp - ušli su 2023. u istoriju, ali ne samo zbog svojih godina. Kod obojice su, u nekoliko navrata, pronađeni povjerljivi dokumenti na kojima je bila oznaka "Top secret".

Zbog poslovne prevare, falsifikovanja dokumenata, te plaćanja bivšoj porno-zvijezdi za ćutanje, te nereda na Kapitolu 6. januara 2021. i izborne prevare protiv Trampa podignute su ukupno četiri optužnice.

On se tri puta pojavljivao pred sudom i svaki put se izjasnio da nije kriv.

Suđenje po četvrtoj optužnici zakazano je za 4. mart 2024, dan prije superutorka.

Podizanjem prve optužnice protiv njega prvi put u istoriji SAD se desilo da je jedan bivši predsjednik optužen za zločin. Tramp je početkom aprila ušao u istoriju jer je prvi bivši ili aktuelni predsjednik Amerike koji se našao pred sudom zbog optužnice ili krivičnog postupka.

Ništa manje iznenađenje nije bilo ni za Bajdena kada je sredinom decembra Predstavnički dom Kongresa SAD odobrio istragu za njegov opoziv, kojeg republikanci optužuju da je neprikladno profitirao od e-poslovnih aktivnosti njegovog sina Hantera u inostranstvu.

Protiv Hantera je u septembru podignuta optužnica nakon što je propao dogovor o priznanju krivice. Ovo je prvi slučaj krivičnog gonjenja djeteta aktuelnog predsjednika SAD.

Pred kraj 2023. godine Tramp je dobio još jedan udarac, kada su Kolorado i Majn donijeli odluku da se on ne može kandidovati za predsjednika SAD u ovim državama zbog, kako su naveli, nereda na Kapitolu 6. januara. Otvorena pitanja u pogledu podobnosti Trampa za kandidaturu ima još oko 15 država, a šta će se dalje dešavati zavisi od Vrhovnog suda SAD.

Nagorno-Karabah više ne postoji

Rat u Nagorno-Karabahu počeo je 18. septembra 2023, kada je Azerbejdžan saopštio da je pokrenuo "operaciju lokalnog karaktera". Naveli su da su te mjere preduzeli "zbog sistematskog granatiranja oružanih snaga Jermenije, kao i zbog nastavka miniranja teritorije". Jermenija je demantovala da je postavila mine.

Nakon samo 24 sata rat je završen nakon što su Jermeni pristali na prekid vatre i položili oružje, te da pregovaraju o reintegraciji u Azerbejdžan.

Vlasti nepriznatog Nagorno-Karabaha potpisale su dekret o raspuštanju svih institucija od 1. januara 2024, kada Nagorno-Karabah prestaje da postoji. Nakon toga su jermenske izbjeglice napustile ovu oblast i otišle u Jermeniju.

Lokalno stanovništvo, većinom jermenske nacionalnosti, proglasilo je 1991. nezavisnost od Azerbejdžana i osnovalo Nagorno-Karabah, Republiku koju niko nije priznao. Azerbejdžan i Jermenija vodili su nekoliko ratova oko te regije u kojima su poginule desetine hiljada ljudi. 

Vojni puč u Nigeru i Gabonu

Vojska u Nigeru izvela je krajem jula 2023. državni udar. Portparol vojske, okružen drugim oficirima, objavio je u direktnom uključenju na nacionalnoj televiziji da je svrgnut predsjednik Muhamed Bazum.

Objavili su da je suspendovan Ustav, kao i sve državne institucije, te da su zatvorene granice zemlje u zapadnoj Africi.

Krajem avgusta izveden je vojni puč u još jednoj afričkoj zemlji... Naime, vojni oficiri saopštili su 30. avgusta da preuzimaju vlast u naftom bogatom Gabonu, poništivši rezultate spornih izbora u toj centralnoafričkoj državi kojim je predsjednik Ali Bongo Ondimbi dobio treći mandat, a kojeg su zarobili u njegovoj rezidenciji.

Zemljotres u Turskoj i Siriji

Jugoistok Turske i sjeverni dio Sirije 6. februara 2023. pogodili su snažni zemljotresi koji su odnijeli više od 59.000 života. Desili su se rano ujutro i uhvatili veliki broj građana na spavanju.

Epicentar ovih zemljotresa od 7,8 stepeni po Rihteru, koji su bili toliko snažni da su sravnili gradove sa zemljom, bio je 34 kilometra zapadno od turskog grada Gazijantepa.

Ovo su jedni od najsmrtonosnijih zemljotresa u ovom dijelu svijeta. Osim u Turskoj i Siriji, potres je uzrokovao štetu u Izraelu, Libanu i Kipru. U pomoć su stigli spasioci iz svih dijelova svijeta koji su tražili preživjele ispod ruševina i pomagali unesrećenima.

Spasioci su i nakon nekoliko dana uspjeli naći preživjele ispod ruševina. Među njima je bila i desetogodišnja djevojčica iz Kahramanmaraša koju je spasila ekipa Republičke uprave civilne zaštite Republike Srpske nakon što je šest dana bila zarobljena ispod ruševina.

Potresne slike obišle su cijeli svijet, a jedna od najupečatljivijih je ona na kojoj otac Mesut Hancer drži svoju kćerku za ruku pod ruševinama nakon potresa u Turskoj.

Razorni zemljotres pogodio je u septembru i Maroko. U ovom najjačem zemljotresu koji je ikad pogodio Maroko, jačine 6,8 stepeni Rihtera, poginulo je 2.497 ljudi, a povrijeđeno ih je 2.470.

Kataklizma u Libiji

Libiju je u septembru pogodila prava kataklizma kada su se u gradu Derma srušile dvije brane, a voda povukla čitava naselja u more i odnijela hiljade života.

Do pucanja brana došlo je nakon što je oluja "Daniel" donijela ogromne količine kiše na sjeveroistok ove zemlje. 

Odlazak Berluskonija

Silvio Berluskoni (86), koji je četiri puta bio premijer Italije, preminuo je u junu 2023. u 86. godini u bolnici u Milanu.

Lider stranke Naprijed, Italijo i medijski magnat početkom aprila je bio primljen u bolnicu zbog infekcije pluća povezane sa dotad neotkrivenim slučajem hronične leukemije.

Posljednjih godina bio je nekoliko puta hospitalizovan. Berluskoni, nekadašnji vlasnik Fudbalskog kluba Milan, jednog od najuspješnijih u Evropi i svijetu, bio je jedna od najkontroverznijih i najupečatljivijih ličnosti evropske politike sporta i biznisa sa prelaska iz 20. u 21. vijek. 

Podmornica smrti 

Još jedan događaj u koji su bile uprte oči cijelog svijeta obilježio je 2023. godinu. Svi su pratili nestanak podmornice "Titan" s ekspedicijom, koja je krenula u obilazak olupine "Titanika", i potragu za njom.

Nažalost, svih pet bogatih putnika poginulo je u katastrofalnoj imploziji u Atlanskom okeanu. Poginuli su vlasnik kompanije "Ocean s Gate" Stokton Raš, britanski milijarder i avanturista Hamiš Harding, otac i sin iz jedne od najbogatijih pakistanskih porodica Šahzada i Sulejman Davud, kao i francuski istraživač i stručnjak za "Titanik" Pol Anri Nargole.

Pokolj na univerzitetu u Češkoj

Masovno ubistvo koje se 21. decembra desilo na Karlovom univerzitetu u centru Praga šokiralo je kako Češku, tako i cijelu Evropu.

Naoružani napadač, 24-godišnji student umjetnosti David Kozak na tom univerzitetu, ubio je 14 kolega, a još 25 osoba je ranjeno.

On je otvorio vatru na studente, a zatim pred policijom pobjegao na krov, gdje je oduzeo sebi život. Kako je saopštio šef policije, napadač je bio inspirisan sličnim masovnim napadom u Rusiji, a imao je dozvole za nošenje oružja raznih vrsta, ne samo puške iz koje je pucao.

Dodatni šok okrutnosti Kozaka je i pronalazak tijela njegovog oca u njihovoj kući jutro prije pokolja, kao i njegovo priznanje u oproštajnom pismu da je nekoliko dana prije zločina ubio muškarca i njegovu dvogodišnju kćerkicu. Ovaj maskar je najgore masovno ubistvo u istoriji Češke.

Finska ušla u NATO

Finska je 4. aprila 2023. primljena u Alijansu, nakon čega je kopnena granica između zemalja NATO i Rusije udvostručena na 2.600 kilometara.

Finska je postala 31. članica NATO-a. Ova zemlja dijeli 1.300 kilometara granice sa Rusijom. Ulazak Finske bio je najbrži proces pridruživanja neke nove članice u 74-godišnjoj istoriji Atlantskog saveza.

I Finska i Švedska podnijele su zahtjev tek u maju 2022. godine zbog, kako su tada objasnile, početka rata u Ukrajini.

Indija pretekla Kinu

Početkom maja Indija je pretekla Kinu po broju stanovnika i tako postala nova najmnogoljudnija zemlja na svijetu. Indija je u vijeme kada je postala zemlja sa najviše ljudi imala 1,425 milijardi stanovnika.

Ovo je prvi put nakon 1950. godine da Kina nije država sa najviše stanovnika na svijetu.

U sudaru vozova u Grčkoj 42 mrtvih

Najveća željeznička nesreća u posljednjih nekoliko decenija zavila je Grčku u crno 28. februara 2023. kada je u sudaru putničkog i teretnog voza poginulo 46 osoba, a 130 ih je povrijeđeno.

Nesreća se dogodila u Tempiju u blizini Larise, a u vrijeme sudara u putničkom vozu je bilo više od 350 ljudi. Veliki broj putnika i stradalih su bili studenti koji su se vraćali iz Atine u Solun poslije trodnevnog praznika. 

Velika Britanija dobila kralja

Jedan od događaja koji je obilježio 2023. godinu je i krunisanje britanskog kralja Čarlsa III u maju. Osim što je to prvo pravo krunisanje nakon 70 godina u Velikoj Britaniji, ova zemlja je dobila kralja, koji je naslijedio svoju majku kraljicu Elizabetu II nakon njene smrti.

Čarls će ostati upamćen kao nasljednik koji je najduže čekao u britanskoj istoriji, budući da je proveo sedam decenija kao prvi u redu za prijesto.

Erdogan dobio peti mandat

Redžep Tajip Erdogan dobio je peti mandat na predsjedničkim izborima u Turskoj. Ovi izbori su smatrani možda i najvažnijim u novijoj istoriji ove države.

Erdogan je pobijedio u drugom krugu izbora sa 52,14 odsto osvojenih glasova. Ergodanov rival, opozicioni kandidat Kemal Kiličdaroglu, osvojio je 47,86 odsto glasova.

Prethodno su u nekoliko navrata Erdoganovi skupovi odgađani zbog, kako su mediji prenosili, problema sa zdravljem, a Erdogan je ušao u drugi krug izbora sa Kiličdarogluom, jer nije uspio da dobije više od 50 odsto glasova.

Makronu opala popularnost

Popularnost Emanuela Makrona, francuskog predsjednika, znatno je opala, a podrška građana smanjila se na najslabiji Makronov rejting od 2017. godine, kada je prvi put izabran za šefa države.

Milioni Francuza izlazili su na nasilne proteste zbog njegove odluke o smanjenju granice za odlazak u penziju, ali usprkos tome on nije odustao od te odluke i ona je ozvaničena.  

Lula treći put na čelu Brazila

Novi predsjednik Brazila, ljevičar Luis Injasio Lula da Silva, položio je početkom 2023. godine zakletvu u Kongresu.

Luli da Silvi je ovo treći predsjednički mandat nakon što je godinu i po dana proveo u zatvoru zbog optužbi za korupciju koje su kasnije poništene.

Nakon ovih izbora uslijedili su veliki nemiri koje su organizovale pristalice Žaira Bolsonara, bivšeg predsjednika i Lulinog protivkandidata na izborima.

Stoltenberg ostao na čelu NATO-a

Mnogo se govorilo i spekulisalo i o čelniku NATO-a, a u julu 2023. je donesena odluka da na toj poziciji i dalje ostane Jens Stoltenberg.

Ovim je generalnom sekretaru Alijanse četvrti put produžen mandat. NATO je Stoltenbergu ugovor produžio do oktobra 2024. Ranije je bilo govora o nekoliko imena za čelnu poziciju NATO-a, te da bi na tu funkciju mogla biti imenovana žena, a među favoritima je spominjana i Mete Frederiksen, danska premijerka. 

Pao najtraženiji mafijaški bos

Najtraženiji mafijaški bos Mateo Mesina Denara, čiji je nadimak bio Dijabolik, uhapšen je nakon 30 godina bjekstva.

Posljednji šef sicilijanske Koza nostre, kako su ga zvali, uhapšen je na privatnoj klinici u Palermu gdje se liječio od tumora. On je bio najtraženiji u Italiji i među 10 najpoznatijih, najopasnijih i najtraženijih kriminalaca na svijetu.

Umiješan je u najteža krivična djela u posljednjih 30 godina. Preminuo je 25. septembra u zatvorskoj bolnici.

Rusija suspendovala nuklearni sporazum

Vladimir Putin, predsjednik Rusije, suspendovao je učestvovanje Rusije u sporazumu o smanjenju nuklearnog naoružanja "Novi start", koji je potpisan s Amerikom.

Ovaj sporazum ograničava strateške nuklearne arsenale dvije države. 

(Agencije)