Umićević: Senat treba malo dograditi ili ukinuti

"Senat je savjetodavni organ, neobavezujući, mada mislim da ga treba malo i doraditi. Ili ga ukinuti", smatra senator Umićević, koji se ne sjeća kada je održana sjednica Senata.

Univerzitetski profesori, književnici, pravnici, privrednici, sveštena lica, ali uglavnom političari – oni su do sada bili članovi Senata Republike Srpske (RS), savjetodavnog tijela koje nema izvršna ovlašćenja, nije se sastalo nekoliko godina, ali postoji već skoro tri decenije.

Od početka decembra im se pridružio i Aleksandar Vulin, bivši ministar odbrane i unutrašnjih poslova u Srbiji, nekadašnji direktor tamošnje Bezbednosno-informativne agencije, kao i dugogodišnji koalicioni partner Aleksandra Vučića.

Senat Republike Srpske postoji od 1996. godine, i kako je navedeno u Ustavu Republike Srpske, savjetuje najviše ustavne institucije entiteta, a uglavnom se sastoji od ljudi iz Republike Srpske i Srbije.

Ovo tijelo nema zvaničnu internet stranicu, senatori se ne sastaju redovno, njihove odluke nisu obavezujuće za institucije Republike Srpske, a njegovi članovi po sjednici primaju naknadu u iznosu od pola prosječne plate u ovom bh. entitetu.

Senat će da broji 34 člana kada odluka o postavljanju Vulina za senatora bude objavljena u Službenom glasniku Republike Srpske.

Kada je održana posljednja sjednica?

Nakon što je Milorad Dodik ponovo postao predsjednik Republike Srpske, krajem prošle godine, još nije održana nijedna sjednica Senata, rekao je za Radio Slobodna Evropa senator i direktor banjalučke Tvornice obuće "Bema", Marinko Umićević.

"Ja sam pisao par puta da se to sazove, i bilo je već govora da će se sazvati, pa se odustalo", ističe Umićević.

On kaže da su se po nepisanom pravilu, sjednice Senata održavale jednom godišnje – ali da bi češće trebalo da se sastaju.

"To je savjetodavni organ, neobavezujući, mada mislim da ga treba malo i doraditi. Ili ga ukinuti", smatra Umićević.

Kaže da "nije bilo odavno" sjednice, te da se ne može tačno sjetiti kada je posljednja održana.

Bivši i sadašnji senatori

Posljednji saziv Senata RS, koji broji 41 člana, izabran je 2017. godine, po sastavu sličan sazivu imenovanom 2009. godine.

Od stranih članova, imenovana je (i to po drugi put) ruska istoričarka Jelena Guskova, američki doktor balkanskih korijena, Branko Bojović, te Arie Livne, državljanin Izraela i dugogodišnji savjetnik predsjednika RS, koji je preminuo 2020. godine.

Za senatora je tada imenovan i režiser Emir Kusturica, zatim bivši član Predsjedništva BiH i Dodikov savjetnik Nenad Kecmanović, kao i Grigorije Durić, vladika Srpske pravoslavne crkve u Njemačkoj.

Među njima se našlo mjesta i za političare u penziji, kao što su Rajko Kuzmanović, bivši predsjednik Republike Srpske, Borislav Paravac, bivši član bh. Predsjedništva, te Vladimir Lukić, premijer RS tokom rata u BiH.

Neki iz saziva su preminuli tokom mandata, kao što je Živko Radišić, bivši član Predsjedništva BiH, Manojlo Milovanović, general-pukovnik u Vojsci RS, te Smilja Avramov, profesorica beogradskog Pravnog fakulteta.

Prvi saziv Senata RS u septembru 1996. godine je izabrala Biljana Plavšić, tadašnja entitetska predsjednica, koja je kasnije u Hagu osuđena na 11 godina zatvora za ratne zločine. 

Čime se bave senatori?

Senat Republike Srpske je dio Ustava ovog bh. entiteta, koji je usvojen 1992. godine.

"Senat razmatra pitanja od posebnog značaja za politički, nacionalni, ekonomski i kulturni razvoj Republike Srpske i najvišim ustavnim institucijama daje mišljenje o pitanjima iz njihove nadležnosti", navodi se u Ustavu.

Prema njemu, Senat ima do 55 članova koje imenuje predsjednik Republike Srpske, koji saziva sjednice i njima predsjedava, a za članove se biraju "istaknute ličnosti iz javnog, naučnog i kulturnog života".

Entitetski predsjednici samim izborom na tu funkciju postaju članovi Senata. Zanimljivo je da je ranije Milorad Dodik iz Senata isključio Dragana Čavića, koji je bio predsjednik Republike Srpske, kada je on kritikovao Dodikovu politiku.  

Zakon o Senatu predviđa da oni razmatraju pitanja koja su im upućena na zahtjev predsjednika, premijera ili predsjednika parlamenta, te da dostavljaju svoje mišljenje u roku od mjesec dana, piše RSE.

(BN/RSE)