NSRS: Rasprava o zakonu o imunitetu, ovo je cilj vlasti

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da je Nacrt zakona o imunitetu Republike Srpske nastao kao reakcija na neustavne odluke takozvanog visokog predstavnika Kristijana Šmita od 1. jula.

Republika Srpska 21.12.2023 | 14:45

Obrazlažući nacrt ovog zakona u parlamentu Srpske, Stevandić je istakao da se Šmit miješao u rad Narodne skupštine i onemogućio normalno odvijanje zakonodavnog procesa i funkcionisanje ustavnih institucija Republike Srpske.

On je podsjetio da je Kristijan Šmit donio odluku kojim se Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH mijenja, te je propisao da je neizvršavanje njegovih odluka krivično djelo za koje je propisana zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina.

Prema njegovim riječima, predloženim nacrtom zakona postavlja se vrsta temelja da se štite odluke koje su državotvorne, suverenističke.

"Namjera je isključivo u zaštiti zakonodavnog procesa i ne postoje drugi motivi. Zakon je veoma jasan", poručio je Stevandić.

On je dodao da Republika Srpska mora da razmišlja o svojoj budućnosti, kao i da može kontrolisati državotvorni proces, što podrazumijeva da se štite ljudi koji ga sprovode.

Nacrt zakona o imunitetu Republike Srpske propisuje da najviši nosioci izvršne vlasti u Srpskoj nisu krivično ili građanski odgovorni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti i na taj način se štite kao i nosioci zakonodavne i sudske vlasti.

U obrazloženju ovog akta navodi se da je razlog za donošenje Nacrta zakona u činjenici da postojeće zakonsko rješenje, koje je 6. oktobra 2002. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik, ostavlja mogućnost vođenja krivičnih postupaka protiv najviših nosilaca izvršne vlasti, čime se utiče na nezavisnost i funkcionisanje izvršne vlasti.

Stoga se ukazala potreba da se s ciljem zaštite najviših nosilaca izvršne vlasti u Srpskoj propiše da oni nisu krivično ili građanski odgovorni za bilo koji postupak izvršen u okviru svojih dužnosti.

"Ovim nacrtom zakona reguliše se i to da imunitet imaju i drugi predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti i druga lica koja vrše javna ovlašćenja, te sudije i javni tužioci protiv kojih se pokrene krivični ili parnični postupak kao posljedica nepoštovanja odluka lica koje nije imenovano za visokog predstavnika u skladu sa odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma", navodi se u obrazloženju. 

(Srna) Foto:BN