Pet izbora u 2024. koji će oblikovati globalni poredak

Može li se Donald Trump vratiti? Hoće li neko u Rusiji izazvati Vladimira Putina? S obzirom da pola svijeta ide na izbore 2024. godine, a oko 30 zemalja bira predsjednika, evo pet ključnih izbora prema izboru AFP-a:

Desetine miliona Amerikanaca biraće 5. novembra predsjednika na takmičenju koje bi moglo zadržati aktuelnog Džo Bajdena na vlasti do 86. godine.

Anketa za anketom pokazuje da većina glasača misli da je demokrata sklon gafovima prestar da bi bio vrhovni komandant, uprkos tome što je njegov vjerovatno rival, bivši predsjednik Donald Tramp, napravio slične greške sa 77 godina.

Čini se da će dezinformacije biti karakteristika kampanje, mamurluk od posljednjeg nadmetanja koje se završilo tako što su Trampove pristalice upali na američki Kapitol kako bi pokušali zaustaviti ovjeru Bajdenove pobjede.

Trump ulazi u takmičenje za nominaciju Republikanske stranke kao očigledan favorit, uprkos višestrukim krivičnim suđenjima koja su nad njim.

Bajdenova kampanja pretrpjela je još jedan udarac nakon što je Predstavnički dom predvođen republikancima u decembru izglasao otvaranje formalne istrage o opozivu da li je neopravdano profitirao od stranih poslova svog sina dok je bio potpredsjednik pod Barakom Obamom.

Putin traži još šest godina

Ponovo samouvjereni ruski predsjednik Vladimir Putin, podstaknut uspjehom svojih trupa u održavanju pozicija u Ukrajini dvije godine nakon rata, nada se da će svoju 24-godišnju vladavinu produžiti za još šest godina na martovskim izborima.

On je 8. decembra najavio da se kandiduje za peti mandat, koji će ga zadržati na vlasti do 2030. godine.

Godine 2020. izmijenio je ustav kako bi mu omogućio da teoretski ostane na vlasti do 2036. godine, što bi mu moglo omogućiti da vlada duže od Staljina.

S obzirom na to da se rat u Ukrajini koristio za zatvaranje ili ućutkivanje neistomišljenika i protivnika, male su šanse da mu neko stane na put.

Njegov dugogodišnji neprijatelj Aleksej Navaljni služi kaznu od 19 godina zatvora.

Modijeva velika igra moći

Skoro milijardu Indijaca biće pozvano da glasa u aprilu-maju kada najmnogoljudnija nacija svijeta izađe na izbore na kojima premijer Narendra Modi i njegova nacionalistička stranka BJP traže treći mandat.

Modijeva politička karijera i uspjeh zasnovani su na podršci indijskih Hindusa od milijardu i više njih i, kažu kritičari, raspirivanju neprijateljstva prema velikoj muslimanskoj manjini u zemlji.

Uprkos gušenju građanskih sloboda, on ide na glasanje kao očigledan favorit, a njegove pristalice mu pripisuju zasluge za jačanje položaja svoje zemlje na globalnoj sceni.

EU test za populiste

Na najvećim svjetskim transnacionalnim izborima u junu će više od 400 miliona ljudi imati pravo glasa na izborima za Evropski parlament.

Glasanje će biti test podrške desničarskim populistima, koji imaju vjetar u leđa nakon pobjede Geerta Wildersa i njegove antiislamske, anti-EU PVV Slobodarske stranke na holandskim izborima u novembru i prošlogodišnje pobjede Giorgie Meloni i njene desne stranke Braća Italije.

Međutim, Brisel se može ohrabriti Poljskom, gdje se bivši predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk vratio na vlast na solidnoj pro-EU platformi.

Prva žena predsjednik Meksika?

Ljevičarka, bivša gradonačelnica glavnog grada i poslovna žena autohtonih korijena, bori se da uđe u istoriju Meksika u junu postavši prva žena predsjednica zemlje s tradicijom mačizma.

Bivša gradonačelnica Meksiko Sitija Claudia Sheinbaum kandidira se u ime stranke Morena odlazećeg predsjednika Andresa Manuela Lopeza Obradora.

Njen protivnik Xochitl Galvez izabran je da predstavlja opozicionu koaliciju, Široki front za Meksiko.

(Fena) Foto: REUTERS/Evelyn Hockstein