Holandija najavila veto, Mađari se cjenkaju

Holandija je najavila da će na sjednici Evropskog vijeća 14. i 15. decembra staviti veto na bilo kakvu odluku o početku pregovora Bosne i Hercegovine o ulasku u Evropsku uniju, saznaje Politicki.ba.

Bosna i Hercegovina 12.12.2023 | 14:50

Iako se vode maratonski pregovori o prijedlogu odluka najvišeg tijela EU, kojeg čine šefovi država ili vlada 27 članica ovog bloka, dogovora nema. 

Ne samo kada je Bosna i Hercegovina u pitanju. 

I Rikard Jozwiak, urednik Radio Slobodna Evropa potvrđuje u svojoj ovosedmičnoj analizi dešavanja u EU da je strah od holandskog veta BiH - realnost. 

"Holandija je posljednjih dana u Briselu glasno govorila o tome da Bosna uopće ne zaslužuje započeti pregovore o pristupanju i izrazila je spremnost da stavi veto na svaki takav potez", piše on u svojoj analizi.

Samit EU planiran je za 14. i 15. decembra.

Osim Holandije, odluci o makar i uslovnom počinjanju pregovora s BiH "kada se postigne neophodan stepen saglasnosti s evropskim kriterijima proširenja" protive se i Njemačka i Francuska. 

Uz BiH, početak pregovora trebao bi biti odobren i za Ukrajinu i Moldaviju. U okviru paketa proširenja, Evropsko vijeće trebalo bi odobriti i kandidatski status za Gruziju. 

To možda i neće biti problem, mada o statusu zvaničnog Tbilisija i gruzijskom evropskom putu (kao i Moldavije), nema nekih debata. "Koplja se lome" oko Ukrajine i Bosne i Hercegovine. 

Na evropskom putu Kijeva stoji Budimpešta. Opet. I opet. 

Evropske birokrate vjeruju da je nova blokada Mađarske prema Ukrajini - cjenkanje. 

Zbog sukoba oko vladavine prava, Evropska komisija uvela je sankcije Mađarskoj. Blokirano je do 30 milijardi evra pomoći. Danas se očekuje deblokada nekih 10 milijardi evra pomoći Brisela Budimpešti. 

Tome se snažno protivi cijeli niz evropskih zvaničnika, ali su Njemačka i Francuska za, pa za glasove i argumente protiv malo ko i mari. 

Na samom Orbanu je šta će biti dalje.

On je stava, i to je napisao u nedavnom pismu predsjedniku Evropske komisije, da Ukrajina ni po čemu ne zaslužuje da bude na evropskom putu jer je - uz ostalo - "najkorumpiranija država u Evropi".

Protivljenje premijera Mađarske otvaranju pregovora o članstvu Ukrajine u Evropskoj uniji ima i dublje korijene, obzirom na njegove izrazito proruske stavove.

U Briselu se, dakle, nadaju da bi pregovori na Evropskom vijeću mogli dovesti do kompromisa - Ukrajini i Moldaviji odobrio bi se početak pregovora o ulasku u EU, a Orban bi, zauzvrat, dobio ne samo najmanje 10 milijardi dolara, već i obustavu daljih sankcija protiv Rusije i - njemu još bitnije - ukidanje još nekih kaznenih mjera prema onima koje se već ranije optužuje da finansira rusku agresiju na Ukrajinu. 

Tu na scenu stupa BiH.

Ako Ukrajina i Moldavija dobijaju početak pregovora, a efektivno ne kontroliraju svu svoju teritoriju, već je između 10 (Moldavija) i 20 (Ukrajina) posto njene teritorije pod kontrolom Rusije, zašto bi BiH - koja takve probleme nema - morala biti kažnjena!? 

Uz to, kako se EU može širiti na Istok, a da ništa ne radi u svom stomaku - zapadnom Balkanu? 

Države, njih desetak, EU, predvođene Austrijom, Slovenijom i Hrvatskom, snažno insistiraju na tome da se zapadni Balkan ne smije izostavljati iz daljeg procesa proširenja. BiH, faktički, jedina iz našeg regiona ima neki (kvantitativni) pomak na svom evropskom putu. I za to treba biti nagrađena. 

I Jozwiak u svojoj analizi navodi da bi se čak moglo desiti da - ako dogovora o BiH nema - nema ni dogovora o proširenju i sve bi se moglo odgoditi barem do marta naredne godine. 

Mnogi se u Briselu uzdaju u to da će neki kompromis biti postignut i da će on podosta ličiti na stavove koje je iznijela Evropska komisija u svojim godišnjim izvještajima o napretku na evropskom putu i za Moldaviju i za Ukrajinu i za BiH. To bi značilo da pregovori o članstvu Kijeva i Kišnjeva mogu početi, a da će Evropska komisija do marta izvijestiti Evropsko vijeće o napretku BiH na provođenju nekih od čuvenih 14 kriterija.

Ako pomaka bude, a najavljuje se iz Sarajeva da će ih biti i prije marta naredne godine, onda je moguće da početkom proljeća stigne odobrenje pristupnih pregovora za BiH. 

Ako Holandija odista ne potegne veto i sve (u vezi BiH i zapadnog Balkana) vrati na početak, piše Politicki.ba.

(BN) Foto: Ilustracija