Za ovaj sistem postoje ljudi koji imaju manja prava

U svijetu danas se obilježava Međunarodni dan ljudskih prava. Istraživali smo kakvo je stanje ljudskih prava u BiH, a prije svega u Republici Srpskoj, i idemo li u korak sa svijetom.

Republika Srpska 10.12.2023 | 16:20

Pravo na život, slobodu, posao, porodicu, imovinu, jednakost...samo su neka od osnovnih prava svakog čovjeka. Da li se ta prava poštuju u BiH ili su za neke samo mrtvo slovo na papiru dok ih drugi imaju više nego dovoljno? Da li nam prava zaštićena, te da li ih najviše krše upravo oni koji treba da ih štite i jesmo li baš svi jednaki, pitali smo one koji to najbolje osjete na svojoj koži.

“Mislim da za ovaj sistem postoje ljudi koji su manje vrijedni i imaju manje prava”, kažu građani.

Dodaju da su svijesni da postoji stranačko zapošljavanje i nepotizam, a da od vlasti očekuju da ne zaborave na one koji se na uklapaju u šablon jer i oni imaju pravo i potrebu da žive i rade.

- Stanje ljudskih prava u BiH je sivo i sumorno. Umjesto napretka u njihovoj zaštiti i promociji mi nazadujemo, što je svakodnevno vidljivo prije svega u oblastima zapošljavanja, zdravstva i obrazovanja, kaže Mirjana Ćuskić iz Helsinškog odbora za ljudska prava.

“Građani u BiH su na ivici siromaštva. Mladi svakodnevno napuštaju zemlju zbog nemogućnosti da se zaposle i zadovolje svoje egzistencijalne potrebe. Penzioneru su ugroženi, vidimo građane koji nemaju šta da jedu ili da kupe lijekove, tako da nikako ne možemo reći da smo jednaki. S druge strane, biramo one kojima je prvi cilj da ostvare svoj lični interes”, ističe Ćuskićeva.

Pravnik Dejan Lučka ocjenjuje da je tokom ove godine došlo do velikog pada u poštovanju ljudskih prava.

“To je naročito vidljivo u oblasti medija, slobode izražavanja i kada se radi o braniocima ljudskih prava, prije svega u Republici Srpskoj. Sve je počelo sa izmjenama Krivičnog zakonika, kriminializacijom klevete, a nastavilo se usvajanjem Nacrta zakona o neprofitnim organizacijama, ide dalje novim Zakonom o medijama. U tom paketu dolazi novi Zakon o imunitetu”, naglašava Lučka.

Aktivisti organizacija civilnog društva koje ukazuju na probleme u funkcionisanju javnog sektora i kršenja ljudskih prava, posebno su ugroženi u BiH, objašnjava Ćuskićeva.

“Jako je važno da institucije prepoznaju rad organizacija civilnog društva, jer se u posljednje vrijeme skreće pažnja sa onog što oni rade, da bismo se odmakli i zažmurili na ogromne krađe javnog i državnog novca”, mišljenja je Ćuskićeva.

Dodaje da je pitanje koliko će civilno društvo postojati u Republici Srpskoj.

“Ljudi su uplašeni, a znamo da politika ima veliki uticaj na sudstvo, tako da se ne možemo osloniti u potpunosti na to da će institucije, pravosudne i tužilačke, stati na stranu onih koji se bore za pravdu”, smatra Ćuskićeva.

Šta je potrebno da bi se takvo stanje promijenilo?

“Tako će biti dok imamo ovakav sistem vlasti. Prvo mi moramo malo da se promijenimo, a onda političari”, kažu anketirani građani Bijeljina i Doboja.

“Moramo razmišljati svojom glavom, ne smijemo dozvoliti da na nas svakodnevno utiču ratnohukačke politike koje nam se serviraju sa svih strana. Moramo da shvatimo da mi biramo i treba da koristimo izbore kao legitimno sredstvo da one koji ne ispunjavaju obećanja smijenimo i izaberemo neke nove osobe koje će možda doprinijeti boljoj zaštiti ljudskih prava”, jasna je Ćuskićeva.

- Građani, ma koliko umorni od svega, treba što glasnije da progovore o problemima u borbi za svoja prava, te na taj način ohrabre i u bitku uključe i druga građane, jer se zajednički glas mnogo dalje čuje, zaključuje Ćuskićeva.

(BN) Foto: BN