Finansije Srpske podsjećaju na Dafinu i Jezdu

Finasijsko raskućavanje Republike Srpske dostiglo je vrhunac. U posljednjih 10 godina, vlast, na čelu sa SNSD – om, platila je nevjerovatnih milijardu maraka zbog unutrašnjeg i spoljašnjeg duga. I kraja zaduživanju očigledno nema. Dok banke koje kupuju državne hartije od vrijednosti zarađuju, predstavnici vlasti odmahuju rukom s tvrdnjom da je Srpska stabilna. S druge strane, stručnjaci upozoravaju da će posljedice biti bolne.

Republika Srpska 08.11.2023 | 20:02

Vlada Republike Srpske ne prestaje da priča o obećanoj zemlji. Međutim, finansijski vrtlog u kome se našla sve više se zapetljava.

Vlast, na čelu sa SNSD-om, u posljednjih deset godina je samo na ime kamate za spoljni i unutrašnji dug, platila čak milijardu maraka, što je zvanični podatak Ministarstva finansija Republike Srpske.

U prevodu, maćehinski odnos institucija Srpske prema sopstvenom narodu, koštao je svakog građanina oko 1200 maraka. Ubrzano zaduženje građana nastavljeno je i nakon sankcija visokim zvaničnicima, jer su strani investitori udarili finansijski blok Srpskoj. Vlada Srpske je spas pokušala da pronađe na domaćem tržištu.

„Da smo mi pod sankcijama, i to žešćim, a ne tihim kada su u pitanju finansijska tržišta. Ali eto ipak se mi snalazimo, i isplaćujemo sve na vrijeme“, rekla je Zora Vidović, ministar finansija RS pred narodnim poslanicima.

Vlada Srpske se pametno dosjetila da domaćim bankama prodaje državne hartije od vrijednosti po enormno visokim kamatama, od 6 do 7 odsto, dok se te kamate, primjera radi, u Federaciji BiH kreću od 3 do 4 odsto.

"Pošto je Vlada Republike Srpske objavila već u posljednjih 5,6 puta da je voljna da daju, od londonske berze do banjalučke, po kamati od 6 odsto, pitanje je koje banke imaju potencijal da kupe te obveznice", kaže ekonomista Zoran Pavlović.

A u lovu u mutnom, banke su pronašle svoju korist. Na koji način? Naizgled dobre ponude banaka koje su naprasno povećale kamatne stope na štednju građana do nevjerovatnih četiri i po odsto, imaju sasvim drugu pozadinu. Jer povećanjem kamata na štednju, banke pokušavaju da povećaju svoje zalihe novca, da bi imali čime da kupe obveznice Srpske i tako zarade.

"Svaka banka prema svojim tržišnim kriterijumima određuje svoja pravila igre, kolike će im biti kamate i na koji način će poslovati. Procjena banke je da će hoće sigurniji priliv novca kroz depozite, i onda daje i veću kamatnu stopu, odnosno prijevremenu kamatnu stopu", kaže Berislav Kutle, predsjednik Udruženja bankara BiH.

Stav da ovakve kamatne stope na štednju građana pokazuju povoljniju ekonomsku situaciju u RS, u odnosu na Federaciju BiH, u domenu je iluzije, poručuju stručnjaci.

"S jedne strane imamo visoke kamatne stope, po kojima se Republika Srpska zadužuje, što govori o nepovoljnoj situaciji RS i da ne može lako pronaći investitore i kupce za obveznice. I sada banke prepoznaju tu svoj interes pa privlače štediše kako bi njihov novac investirali u ova ulaganja", kaže ekonomista Igor Gavran. 

Sve neodoljivo podsjeća na slučaj Dafina i Jezda iz devedesetih godina u Srbiji, kada je kroz dvije instant banke, propalo oko 450 miliona maraka od 150 hiljada štediša. Od tada do danas postoje sumnje da prevara vijeka nije bila moguća bez državnog amina.

(BN)