Minimalac od 1050 lijepo zvuči, ali teško ostvariv

U Federaciji Bosne i Hercegovine prije nekoliko dana predloženo je da minimalna plata, umjesto dosadašnjih 596, bude 1000 maraka. A kako je u riječima vladajuće stranke Republika Srpska bolji entitet, nakon odluke Federacije, Dodik je u javnost izašao sa prijedlogom da minimalac u Srpskoj iznosi 1050 maraka, umjesto dosadašnjih 700.

Rečenicu da je Republika Srpska finansijski stabilna imali smo priliku da od vladajućih čujemo bezbroj puta. Istu rečenicu predsjednik Srpske Milorad Dodik još jednom je upotrijebio, kazavši da će Srpska izmiriti sve svoje obaveze do kraja godine, ali i povećati minimalnu platu na 1050 maraka.

„Plata od 1050 maraka mislim da će biti nešto što će poboljšati mogućnosti da radnici ovde planiraju i ostanu što je moguće više, sa platama koje su ovde dostojne za život“, istakao je Dodik.

Na prvi pogled zvuči odlično, al na drugi znači propast privrede. Dodik je obećao, ali se nije zapitao da li je to izvodljivo.

Svjestan je, kaže, da ova odluka može da ugrozi poslovanje, ali ga to nije zaustavilo u obećanjima. Iz poslovne zajednice kažu da će, u slučaju provođenja ove odluke, doći će do velike štete za privredu Srpske. Predsjednik ima pravo da uništi privredu, pošto je on izabran na izborima, kažu poslodavci.

„Ukoliko dođe do drastičnog povećanja najniže plate, realno je očekivati nekoliko desetaka hiljada radnih mjesta koja će biti ugašena, nekoliko značajnijih kompanija, možda i pedesetak, neće moći nastaviti svoje funkcionisanje, tako da u suštini vjerujemo da će ova situacija biti prevaziđena kroz razumijevanje Vlade Republike Srpske“ ističe Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske.

Ekonomista Marko Đogo smatra da je ovaj potez rizičan i da bi se u slučaju rasta minimalne plate na 1.050 KM ugasilo oko sedam hiljada radnih mjesta u oblasti tekstila, kože i obuće. 

„Ako se ne bi ugasilo, ostao bi tek mali, najproduktivniji dio. Teško da se prema inostranom kupcu mogu tako brzo povećati cijene, jer se radi o svjetskoj konkurenciji. U toj industriji, oko 75 posto troškova je radna snaga. Ta industrija teško da bi opstala. Teret povećanja minimalne plate u tolikom iznosu ne može ići u potpunosti na teret poslodavaca“, tvrdi Đogo.

Zahtjevi za povećanje minimalca su nerealni, kažu ekonomski stručnjaci, i dodaju da bi to bilo dodatno opterećenje za poslodavce, a što bi ugasilo mnoga postrojenja. Rješenje vide u smanjenju opterećenja na plate, koje kako tvrde, sada iznosi 65 odsto na neto isplaćenu platu. 

"Tvrdim, i to je nešto iza čega sigurno stojim, da kada bismo smanjili opterećenje na 50 posto, okruglih 50 posto, svaki poslodavac bi to platio i ne bi tražio način da podigne gotov novac i da tako stimuliše svoje radnike. Na taj način bi fondovi bili u boljem punjenju nego što je to danas, ali vi nemate s kim da razgovarate“, ističe ekonomista Zoran Pavlović.

 Iz Saveza sindikata Srspke kazali su da im je prijednog predsjednika prihvatljiv i da predstavlja dobru mjeru za povećanje svih plata.

Međutim, ni oni nisu sigurni da li je ovo povećanje izvodljivo u jednom koraku.

(BN) Foto: Ilustracija/Agencije