Za deset godina prepoloviće se broj porodičnih doktora

U narednih pet godina 35 specijalista porodične medicine će ispuniti uslove za odlazak u penziju, a u narednih 10, odnosno do kraja 2033. godine, čak 52 specijalista porodične medicine Doma zdravlja Banjaluka ispuniće uslove za odlazak u starosnu penziju.

Zbog ovog problema najviše će ispaštati pacijenti koji će, kako je rekla direktorica Doma zdravlja Banjaluka, Nevena Todorović, morati i za običnu prehladu plaćati usluge u privatnom sektoru.

"U Domu zdravlja trenutno je zaposleno 106 specijalista porodične medicine, a kroz 10 godina njih 52 ispuniće uslov za odlazak u penziju. Njihovim odlaskom biće ugrožena dostupnost primarne zdravstvene zaštite i liste čekanja na pregled biće duže.

Zbog uobičajenih problema sa zdravljem, kao što je na primjer upala grla, pacijenti će morati da traže zdravstvene usluge kod drugih specijalista, odnosno u privatnim ambulantama", rekla je Todorovićeva za Mondo.

Napomenula je da specijalizacija iz porodične medicine traje četiri godine, a da bi ostvarili uslove za specijalizaciju doktori opšte prakse moraju da imaju bar jednu godinu radnog staža u zdravstvenoj ustanovi.

"Tako bi naša ustanova u narednom periodu trebala zaposliti još 35 doktora medicine i isti broj doktora poslati na specijalizaciju ukoliko ispunjavaju uslov jedne godine radnog staža u struci.

Shodno tome i u idealnim uslovima Dom zdravlja Banjaluka bi tek za pet godina mogao da odškoluje još 35 specijalista porodične medicine.

Naravno, ni tada naš problem ne bi bio riješen jer odlazak u penziju ostalih specijalista teče kontinuirano za svaku narednu godinu", kaže direktorica Doma zdravlja Banjaluka.

Sporadično, kako kaže, doktori odlaze i u inostranstvo, a sa manjkom medicinskog kadra susreću se i ostali domovi zdravlja širom Republike Srpske, a posebno otežavajuće okolnosti imaju domovi zdravlja u ruralnim i izrazito nerazvijenim područjima.

"Rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a posebno u porodičnoj medicini, je težak i zahtijevan. Zbog toga, u proteklih pet godina, imamo sve manji interes mladih kolega za specijalizacije iz porodične medicine, što predstavlja veliki problem opstanka ambulanti porodične medicine koji rade u domovima zdravlja u Republici Srpskoj.

Mladi doktori se odlučuju za specijalizaciju u bolničkom sektoru, jer imaju veću mogućnost zarade i napredovanja, a imaju mogućnost da sa tim specijalizacijama rade i u privatnom sektoru", istakla je Todorovićeva.

Pored odliva kadra iz porodične medicine, Todorovićeva ističe da će i druge službe u skorije vrijeme imati problem sa nedostatkom specijalista iz raznih oblasti.

"Posebno izdvajamo Službu hitne medicinske pomoći, Specijalističke ambulante iz pedijatrije i ginekologije. Stoga ubuduće treba staviti akcenat na kvalitet i dostupnost primarne zdravstvene zaštite jer ona značajno utiče na zadovoljstvo društva sa cjelokupnim zdravstvenim sistemom, kao i na važnost dobrih ličnih odnosa doktora i pacijenta", navela je.

Jedno od rješenja, dodaje naša sagovornica, jeste finansijsko ulaganje u jačanje primarne zdravstvene zaštite, jer ona utiče na smanjenje potreba za bolničkom zdravstvenom zaštitom, intenzivnom njegom i rezervnim kapacitetima za slučaj iznenadnog udara na zdravstveni sistem kao što je bilo i u vrijeme pandemije Covid-19.

"Iz iskustva zemalja u kojima je sistem primarne zdravstvene zaštite otišao i stepenicu više, zaključeno je da se 40-60 odsto zdravstvenih problema građana rješava na primarnom nivou zdravstvene zaštite, dok se ostali upućuju na više nivoe zdravstvenog sistema.

Dovoljan broj doktora porodične medicine u nekoj sredini direktno smanjuje broj hospitalizacija, broj posjeta Službi hitne medicinske pomoći i broj komplikacija hroničnih bolesti, a podiže zadovoljstvo korisnika zdravstvenog sistema.

Stoga je neophodno uspostavljanje finansijski održive primarne zdravstvene zaštite", kaže Todorovićeva i naglašava da primarna zaštita zaslužuje veća prava u smislu obuke, finansiranja istraživanja, objavljivanja radova i učešća u donošenju odluka o mjerama politike.

Kako bi se na najbolji način odgovorilo ovom izazovu, naša sagovornica smatra da je potrebno izraditi strategiju školovanja i zapošljavanja specijalista porodične medicine, ginekologije, pedijatrije, radiologije i urgentne medicine.

Draško Kuprešak, predsjednik Udruženja porodičnih doktora Republike Srpske stava je da svaki dom zdravlja treba da pravovremeno dostavlja plan ljudskih resursa, odnosno koliko je potrebno specijalizacija bilo koje vrste.

"Kada pravimo petogodišnje ili desetogodišnje planove onda moramo razmišljati o ljudskim resursima, odnosno kada nam ljekari idu u penziju ili odlaze po drugom osnovu. Mi u Domu zdravlja Čelinac nemamo takvih problema jer smo na vrijeme planirali i poslali ljekare na specijalizaciju", kaže Kuprešak za Mondo.

Kada je u pitanju Republika Srpska, Kuprešak kaže da, uslovno rečeno, problem postoji, jer veliki broj doktora opšte prakse treba da prođe specijalizaciju za doktora porodične medicine koja traje četiri godine.

Navodi da prema standardima i normativima u Srpskoj na jednog doktora dolazi i do 2.000 pacijenata, ali da je radna opterećenost na oko 40 odsto. Problemi nastaju kada neko ode na bolovanje ili godišnji odmor.

"Prošle godine je urađeno oko pet miliona pregleda od toga su tri i po miliona bili kontrolni pregledi, a 1‚5 miliona prvih pregleda. Idealno bi bilo da na jednog doktora porodične medicine ima od 1.200 do 1.400 pacijenata, ali nažalost nismo društvo koje ima dobru ekonomiju, a to bi oni koji vode politiku trebali da projektuju i obezbjede", zaključuje Kuprešak.

(Mondo) Foto:InfoBN