Firme iz BiH hitno moraju da brišu karbonske otiske

Proizvodi iz Bosne i Hercegovine namijenjeni za evropsko tržište od 2026. godine biće opterećeni taksama za ugljen dioksid (CO2). Riječ je o otrovnom gasu od kojeg EU pravi oštar zaokret, a koji je neizostavan dio u proizvodnji električne energije u BiH koja se bazira na termoelektranama na ugalj.

Republika Srpska 07.09.2023 | 20:00

Prema tome, što je udio „prljave“ energije u nekom proizvodu veći, i nameti na proizvod će rasti i to kroz utvrđeni karbonski otisak.

Po logici stvari, najviše će biti pogođeni izvoznici struje, a zatim i oni kojima električna energija ima veliko učešće u finalnom proizvodu.

Bosna i Hercegovina ima dva izbora. Jedan je da sprovede i implementira EU ETS šemu i sama oporezuje svoje privrednike ili da to uradi Evropska unija na svojim granicama primjenjujući „CBAM“ mehanizam (Carbon Border Adjustment Mechanism).

Razlika je u tome što se u prvom slučaju novac može raspodijeliti u razvoj obnovljivih izvora energije, dok u drugom slučaju on ostaje u Evropskoj uniji.

S obzirom da se datum primjene iz dana u dan bliži, zainteresovanost privrednika je sve veća.

U Banjaluci je održan Energetski forum „Ušedimo energiju“ koji je organizovala Unija poslodavaca Republike Srpske, gdje je ova tema bila jedna od onih koja je privukla najveću pažnju prisutnih.

Tek nećemo biti konkurentni

Bez obzira na model, jedna od firmi koja će biti pogođena ovim nametima je „RS Silicon Metalleghe“ iz Mrkonjić Grada koja pravi silicijum metal, proizvod široke primjene koji se koristi od izgradnje solarnih panela do hemijske industrije pa sve do medicine.

Oni su potpuno izvozno orjentisani, a ujedno su i jedan od najvećih potrošača struje u zemlji.

Troše 18.500 megavat sati mjesečno, a godišnje i do 240.000 megavat časova.

Struju dobijaju od državnih proizvođača, koji kako smo već rekli, proizvodnju uglavnom baziraju na uglju.

S obzirom na ogromnu potrošnju, investicija u neki obnovljivi izvor energije poput solarnih panela nema smisla, jer bi im trebale na stotine hiljada kvadrata zemlje da ih postave.

Takođe, riječ je o neupravljivim izvorima energije koja se ne može koristiti u industriji kojoj je neophodna konstantnost u isporuci.

Direktor Jelena Kuridža kaže da kompanija zbog velikih promjena u cijeni struje već danas nije konkurenta, a da nakon uvođenja taksi tek onda neće biti.

„Postaje sve teže i teže. Cijene struje su promjenjive, subvencije inostranim konkurentima su velike, a ovde ne postoje. Nismo u najsjajnijoj situaciji“, priča ona.

Kaže da još od 2020. godine svojim inostranim partnerima dostavljaju obračun karbonskog otiska, odnosno mjeru ukupnih štetnih gasova u svojim proizvodima.

Međutim, kako pojašnjava, veliki problem je što su mjerenja koja se primjenjuju u RS neusklađena sa onim što EU traži.

„To nije nešto što će tek doći, već nešto što već postoji. Kasnimo sa saznanjima da se takve stvari dešavaju, a već sutra ćemo biti u obavezi da plaćamo takse“, kaže ona.

EU nije sigurna kako da sprovede plan

Uroš Bojanić, iz EFT groupe kaže da je veliki problem što ni sama EU nije sigurna kako planira da primjenjuje ove šeme.

Jedino što je poznato, dodaje on, je da od 2026. kreću finansijske posljedice.

„Trenutna regulativa je vrlo nejasna. Mi u „ETF“-u imamo čitave timove u okviru kompanije i eksterne konsultante koji se bave ovom temom. Ne postoji decidna regulativa kako će se sve ovo primjenjivati i kako će se šta dokazivati“, kaže Bojanić.

Smatra da se na vrijeme treba pripremati na nove uslove, a da je najbolja borba investicija u obnovljive izvore energije.

Samo tako će proizvođači doći do sertifikata da im je proizvod napravljen iz čiste energije.

Prema riječima direktora Elektroprivrede Repuiblike Srpske (ERS) Luke Petrovića, oni se trude da povećaju udio obnovljivih izvora energije, ali da konkretne podrške nema.

„Mi nemamo podršku Evropske unije.  Niti jedan grant za izgradnju postrojenja iz obnovljivih izvora nismo dobili, a to želimo. Međutim, ne možemo to finansirati iz vlastitih izvora. Potrebni su nam dobri kreditni aranžmani“, smatra Petrović.

Tamo i gdje postoji neki vid podrške, procedure su jako komplikovane, dodao je on.

U ministarstvu energetike i rudarstva kažu da su posvećeni energetskoj tranziciji.

Đokić: Zadžaćemo novac i investirati u OIE

Ministar Petar Đokić kaže da se BiH opredijelila za ETS šemu koja treba da se implementira kroz Nacionalni energetski klimatski plan za BiH koji je u izradi.

„Vrlo smo aktivni u svim procesima i nijedan nismo podcijenili. Posvećeni smo energetskoj tranziciji. Nakon što usvojimo plan, primjenićemo model EU ETS šeme, a novac koji prikupimo ćemo zadržati u zemlji i reinvestirati u podršku razvoju obnovljivim izvorima energije, energetsku efikasnost. Na tome vrijedno radimo“, kaže ministar.

On potvrđuje da smo se obavezali na poštivanje brojnih konvencija koje predviđaju gašenje postrojenja na fosilna goriva, ali da se trenutno i sama Evropa, zbog posljedica sukoba u Ukrajini, od istih okreće.

„Priča da je neophodno gasiti termoelektrane je apsolutno neodrživa i kod najrazvijenijih evropskih država koje su te strategije nametale. Očito je da pritisak da se termoelektrane na ugalj potiskuju iz proizvodnje ima mnogo veću političku pozadinu a mnogo manje klimatsku. Ipak, Evropa neće mijenjati svoj kurs koji je zauzela, a mi nemamo snage da se tome odupremo, i to moramo da slijedim, ali i da vodimo računa o sebi i zaštiti svojih interesa“, kazao je Đokić.

Iz Evropske unije, svjesni izazova koji dolazi, nude pomoć.

Poručuju da spremaju veliki paket koji će se nazivati Novi plan rasta za države Zapadnog balkana.

„Veliki dio tog paketa će biti usmjeren na privredu i pomoć da se prave energetske uštede i energetsku tranziciju u oblasti obnovljivih izvora i energetske efikasnosti. Obaveze koje su potrebne su preuzete potpisivanjem ugovora i dokumenata iz energetske zajednice. Čekamo da se ispoštuju te obaveze i donesu regulative i zakonodavstvo koje će omogućiti kako tranziciju tako i investicije“, kazao je Šef za saradnju delegacije EU u BiH Stefano Elero.

(Capital)