Šta je cilj kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj?

"Hajka na slobodno izražavanje je počela".

Republika Srpska 18.08.2023 | 21:11

Ovako Ukaz o proglašenju Krivičnog zakonika Republike Srpske (RS) koji je 18. avgusta potpisao predsjednik RS Milorad Dodik, a kojim se kriminalizuje kleveta u ovom entitetu, komentariše novinar Nikola Morača.

Zakon je već objavljen u Službenom glasniku RS, a stupiće na snagu osmog dana od dana objavljivanja, odnosno u petak, 25. avgusta.

Morača ističe da će stupanjem na snagu ovog Zakona početi autocenzura novinara, čija će sudbina zavisiti od volje tužilaca i policije, kada će oni odlučiti i protiv koga da pokrenu istragu.

"Ta istraga naravno ne mora biti okončana pravosnažnom osuđujućom presudom nego je dovoljno da nam upadnu u redakciju i oduzmu sredstva za rad i zabrane nam rad nekoliko mjeseci, pa da poslije toga uopšte ne odgovaraju za svoje postupanje. Dakle, očekujem jednu apsolutnu tišinu u radu novinara", poručuje Morača.

Reagovala i ambasada SAD u BiH

Povodom stupanja na snagu ovog zakona, iz američke ambasade u BiH za RSE poručuju kako osuđuju kriminalizaciju klevete koja je "direktan napad na slobodu štampe i izražavanja", ocjenjujući da to ugrožava sposobnost novinara da prenose istinu i sposobnost građana da kritikuju vladine zvaničnike s kojima se ne slažu.

"Represivne vlade često koriste zakone o kleveti da ućutkaju novinare pokretanjem trivijalnih i skupih tužbi koje imaju za cilj da odvedu novinare u bankrot ili ih natjeraju na samocenzuru", navodi se u reakciji američke ambasade.

Sjedinjene Države vjeruju da je pristup tačnim i kredibilnim informacijama javno dobro koje pomaže ljudima da razumiju postupke svojih vlada i drže ih odgovornima za njihove odluke.

"Društva bez ove zaštite, kojima nedostaje ovakav vid odgovornosti, podložna su interesima korumpiranih zvaničnika i drugim nevoljama od kojih samo malobrojni imaju korist na štetu mnogih", navodi se iz ambasade za RSE.

Slijedi apelacija Ustavnom sudu Republike Srpske

Zakon kojim se kriminalizuje kleveta je usvojen uprkos višemjesečnim upozorenjima novinara, aktivista i međunarodne zajednice da predstavljaju udar na slobodu mišljenja i korak ka uvođenju cenzure u ovom bh. entitetu.

Nevladin sektor i mediji su najavili apelaciju Ustavnom sudu Republike Srpske.

"U pripremi je apelacija Ustavnom sudu Republike Srpske (RS), iako se tu treba dugo čekati. Ipak, imali smo tendenciju kod ranijih odluka Ustavnog suda RS koji samo potvrđuje odluke vlasti u RS, i tu nemamo pretjerana očekivanja", izjavila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Ivana Korajlić, izvršni direktor Transparensi internešnela u BiH.

Korajlić napominje da će se pravna borba, ako bude potrebno, nastaviti i pred Ustavnim sudom BiH, čije odluke, kako navodi, ne sprovode vlasti u Republici Srpskoj.

"Do toga će proteći značajno vrijeme koje ne spriječava sada masovno prijavljivanje zbog svih objektivnih informacija koje se iznose, kritika i slično, da bi se vršio pritisak na rad medija, organizacija civilnog društva, ili bilo koga ko iznosi takve informacija", poručuje Korajlić.

Šta je kleveta odlučivaće tužioci

U tekstu zakona klevetom se naziva "iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi", za šta su predviđene novčane kazne od 1.000 do 3.000 evra.

Šta su "zlonamjerne ili neistinite tvrdnje o nekoj osobi" nije precizirano u novom Zakonu.

Jovana Kisin, advokat i aktivista iz Banjaluke poručuje da će to sada biti u rukama tužilaca koji imaju široka ovlašćenja u krivičnom postupku.

"Po Zakonu o krivičnom postupku tužioci imaju svu moguću slobodu da odrede šta je to osnov sumnje zbog kojeg će pokrenuti istragu. Znači, zakon samo propisuje da mora biti osnov sumnje za pokretanje istrage, gdje se dalje ne detaljiše koji su dokazi potrebni, dovoljno je samo da tužilac smatra da je to dovoljno za pokretanje istrage", ističe Kisin.

Korajlić takođe smatra da je sada vrlo bitno kako će se u svemu pokazati pravosuđe.

"Ovo će biti ključni test tužilaštava u Republici Srpskoj. Ali, imajući u vidu dosadašnju kontrolu i pritiske i načine kome odgovaraju i kako se imenuju, nemamo veliko povjerenje da će zaista objektivno i nepristrasno primjenjivati odredbe ovog Zakona", mišljenja je Korajlić.

Ono što brine novinara Nikolu Moraču jeste da će nakon ućutkavanja slobodnih novinara pojaviti još veći broj portala bez impresuma.

"Očekujem, dakle, jedno medijsko rasulo, naročito u Republici Srpskoj. Zaista ne mogu da vjerujem da smo došli u ovu fazu. I pitam se stalno je li ovo normalno. U medijima ima svega, ali neko ko se ne potpisuje nije novinar, no, ne možete zbog kile mesa zaklati vola. To ne postoji nigdje", mišljenja je Morača.

Tužba za klevetu protiv Dodika

Nikola Morača podnio je protiv Milorada Dodika u aprilu tužbu za klevetu.

Radi se o građanskoj parnici, s obzirom da do Izmjena krivičnog zakonika kleveta nije bila krivično djelo.

U tužbenom zahtjevu od tuženog Dodika traži se isplata 2.900 maraka (oko 1.450 eura) na ime štete nanesene ugledu novinara Morače, uzrokovane iznošenjem netačnih i štetnih navoda.

Dodik je u martu, nakon što su oštećena vozila Morače i urednika portala Buka Aleksandra Trifunovića, izjavio kako postoje indicije da su sami oštetili vozila.

Ovo se kasnije ispostavilo kao netačno, a odgovorna osoba je uhapšena.

"Da su zaista dobre namjere u izmjenama krivičnog zakonika, ok, mogao bih shvatiti. Ali, kada čovjek koji gura te izmjene u isto vrijeme izjavljuje da sam ja sam uništio svoje vozilo i lažno me optužio za tako nešto, sigurno da nema dobrih namjera u tim izmjenama. I neće biti zakon isti za sve", smatra Morača.

Dodik prozvao medije 'britanskim agentima i neprijateljima srpskog naroda'

Nedavno je Milorad Dodik optužio grupu medija da “uz pomoć novca iz Velike Britanije protiv Republike Srpske i njenog rukovodstva stvaraju atmosferu progona”.

Ovo je izjavio na konferenciji za medije, sazvanoj povodom podizanja optužnice protiv njega, jer ne provodi odluke visokog predstavnika u BiH.

"Znamo da je u zadnjih 15 dana četiri miliona funti došlo iz Velike Britanije i da se umreženim aktivnostima protiv Republike Srpske i njenog rukovodstva pravi atmosfera progona. Izvršioci radova su sarajevski mediji i portali pojačani sa Bukom, Capitalom, BN televizijom, koji se izdajnički odnose prema Republici Srpskoj, a podanički odnose prema novcu koji dobijaju za te stvari", rekao je Dodik.

Tada je direktno verbalno napao i novinara televizije N1 Mladena Vujinovića, koji mu je postavio pitanje ranije najavljenih zakona kojima je obećao da će protjerati Sud i Tužilaštvo BiH.

Dodik je tada izjavio kako su on i medijska kuća za koju radi "neprijatelji srpskog naroda".

"Ne bih volio da vas sretnem u ovom vremenu. Otići ću van normi ponašanja, samo da znaš. Republika Srpska je mala zajednica i da bi skrenula pažnju na maltretiranje Amerikanaca i vaših medija moramo da vičemo i galamimo, jer ste vi neprijatelji srpskog naroda", izjavio je Dodik.

Cilj zakona gašenje slobodnih medija

Vujinović ističe da pomenuti Zakon upravo služi vlastima da se obračunaju sa medijima koji im "nisu po volji".

"Vlast ovdje nikada nije prezala da upotrijebi sve raspoložive mehanizme koje ima u datom trenutku da izvrši određenu vrstu pridstiaka na medije koji im se ne dopadaju, i na čiju uređivačku politiku ne mogu uticati", poručio je Vujinović.

Nikola Morača smatra da je cilj zakona ugasiti sve medije koji nisu dio sistema i koji pišu o kriminalu vlasti i njihovih podanika.

"A oni koji su pisali hvalospjeve ti će da nastave da rade. Ali, borićemo se. Predaje nema. Nema šanse. Ako to značilo da će nas trpati u Tunjice (zatvor u okolini Banjaluke) OK, nek nas trpaju", poručuje Morača.

Narodna skupština Republike Srpske u julu 2001. godine prebacila je klevetu iz krivične u građansku oblast i donijela vlastiti Zakon o zaštiti od klevete Republike Srpske.

Odlukom Pedija Eždauna, nekadašnjeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, i iz Krivičnog zakona Federacije BiH je u novembru 2002. godine izbačeno djelo protiv ugleda i časti.

Koristeći bonska ovlašćenja, Kancelarija visokog predstavnika (OHR) je, istovremeno, u tom bh. entitetu nametnula i Zakon o zaštiti od klevete.

Na taj način je BiH, prije više od 20 godina, postala prva zemlja Zapadnog Balkana koja je dekriminalizovala klevetu.

(RSE) Foto: BN