Kako se zemlja koja ima resurse našla među najjadnijim

Zimbabve, Sirija, Liban, Sudan, Haiti, Južna Afrika, Gana, Surinam… to su samo neke od zemalja u čijem je društvu na poražavajućoj listi najjadnijih zemalja Bosna i Hercegovina.

Bosna i Hercegovina je na poraznoj listi tzv. “najjadnijih” zemalja svijeta među skoro 160 zemalja zauzela visoko 18. mjesto prema godišnjem indeksu bijede „Hanke’s Annual Misery Index“ (HAMI), a koju kreira profesor primijenjene ekonomije na američkom Univerzitetu „Džons Hopkins“.

Prilikom rangiranja, zemalje se ocjenjuju na osnovu njihove nezaposlenosti, inflacije, kamatnih stopa i rasta BDP-a. Kako je zemlja bogata prirodnim i ljudskim resusrsima dospjela na samo dno Evrope?

Zimbabve, Sirija, Liban, Sudan, Haiti, Južna Afrika, Gana, Surinam… to su samo neke od zemalja u čijem je društvu na poražavajućoj listi najjadnijih zemalja Bosna i Hercegovina. Kako se zemlja koja ima šume, planine, žitnice, vodu i rude našla među ratom uništenim, siromašniim i zemljama sa nedostatkom resursa ili lošom klimom?

Građani nisu iznenađeni, znaju zašto su na listi i ko ih je tamo doveo: političari iz vrha vlasti koji sve uzimaju za sebe, ne dajući građanima ništa, a da pritom niko od njih nikad nije odgovarao za propast javnih preduzeća.

Sami smo, kažu krivi jer uvijek biramo pogrešne ljude.

U BiH cvjetaju korupcija, kriminal, nepotizam i sprega političkih, pravosudnih i policijskih organa koji urušavaju svaki razvojni projekat. Njene vlasti nisu sposobne da postave planove za razvoj privrede i ekonomije, kaže profesor dr Enver Kazaz sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

“Mi jesmo jedna od najjadnijih zemalja svijeta bez obzira na činjenicu da se kod nas ne vodi klasični  rat, ali se vodi rat između mafije i građana pri čemu politička mafija svake vrste u oba entiteta pljačka građane”, ocjenjuje Kazaz.

Ekonomista prof. dr Milenko Stanić objašnjava da je stanje u BiH takvo kakvo jeste jer se u zemlji dugo uništavaju i nasleđeni privredni kapaciteti iz stare Jugoslavije.

“Novi se ne otvaraju, a ovamo se prenosi loša praksa iz okruženja. Sve ono što je dobro zaobilazi BiH. Kapital koji postoji u Bosni i Hercegovini se obično iznosi vani u sigurnija područja”, kaže Stanić.

Međunarodni kapitalizam ne podnosi stabilnu ekonomiju sa velikim kompanijama, kakvu je prije rata imala BiH koja je ciljano deindustrijalizovana, objašnjava Kazaz.

“Mi svoje resusrse zapravo ne možemo koristiti u ovom trenutku jer su oni isporučeni u ralje raznih vrste lobija, prije svega onih lobija kojima je cilj da ekonomski kolonizuju BiH na ovaj ili onaj način”, mišljenja je Kazaz.

Za nas starije je kasno, ali mladi imaju šansu da promijene budućnost ove zemlje, saglasni su građani. Ističu da za BiH još ima nade ako mladi ljudi ostanu u zemlji, a svi zajedno počnemo da biramo “prave ljude, školovane, obrazovane, kulturne, one koji streme ka Evropi”.

Preduslov boljitka u ovoj zemlji je promjena političke filozofije i obračun sa rak-ranama društva... ali i još nešto, ocjenjuje profesor Kazaz.

(BN) Foto: BN