Treba podrška države za plasman roba na tržištu

Potrebna je i podrška države, kako bi ono što proizvedu poljoprivrednici lako mogli i da plasiraju na tržište.

Bosna i Hercegovina 30.07.2023 | 20:18

Prirodna bogatstva imamo, vrijedne ruke imamo, ali to nije dovoljno za opstanak poljoprivrednika u BiH. Potrebna je i podrška države, kako bi ono što proizvedu poljoprivrednici lako mogli i da plasiraju na tržište.

SEMBERIJA - POZNATA PO KUPUSU

Kad kažete Semberija, sigurno pomislite i na kupus. Semberski kupus jedan je od najkvalitetnijih, što je iskoristio Nikola Stajić iz Velike Obarske, kod Bijeljine. Pokrenuo je  proizvodnju, preradu i pakovanje kiselog kupusa i danas je veoma uspješan proizvođač.

POTREBNO MNOGO TRUDA

Mnogo truda, muke, znoja traži rad na zemlji. Zato je svaka pomoć neprocjenjiva. Nikola je jedan od korisnika EU4AGRI projekta, kroz koji je dobio bespovratna sredstva za nabavku opreme koja omogućava da se proizvede više sa manjim troškovima i sa manje radne snage koja je gorući problem.

 “Sredstva smo iskoristili za nabavku opreme za navodnjavanje, za nabavku plastenika sa opremom za grijanje i sa nekim linijama za branje povrća, tako da smo sa tom kupovinom značajno unaprijedili proizvodnju kod nas”, kaže Nikola.

NAJTEŽE IZAĆI NA TRŽIŠTE

Poizvodnju su unaprijedili, ali najteže je plasirati proizvode. Naše tržište je veoma malo i sa malom kupovnom moći stanovnika, a izvoziti i biti konkurentan na stranim tržištima je veoma teško.

“Najteže je prodati jer imamo dosta ograničenja. Prvo mi smo mali proizvođači, teško nam je da se takmičimo sa većim proizvođačima u Srbiji i Hrvatskoj koji su ovo počeli da rade prije 30 - 40 godina koji imaju značajno veću podršku države nego mi tako da je to jako teško uraditi”, ističe Nikola.

PROCES SERTIFIKACIJE

Nikola tu nije stao. Osnovao je udruženje kao jedan od prvih koraka u procesu zaštite geografskog porijekla semberskog kupusa. Takvi proizvodi su dosta konkuretniji, prepoznatljiviji te imaju veću cijenu.

“Cilj udruženja je da se omasovi. Sa omasovljenjem udruženja standardizacijom kvalieteta možemo postići bolju cijenu na tržištu i možemo naći bolje tržište. Zaštitu geografskog porijekla do sada što se tiče naših prostora imaju vareždinski kupus i futoški kupus. Mi bi bili treći na ovom području, a prvi u BiH”, priča Nikola.

Postupak za registraciju oznake geografskog prijekla pokreće se zahtjevom koji se podnosi Agenciji za bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine.

„Procedura nije komplikovana, ali nije toliko ni jednostavna, jasna je i u dokazivanju tako da taj ko podnese zahtjev treba da dokaže da taj proizvod ima određenu specifičnost ili druga svojstva u odnosu na tu kategoriju proizvoda sa nekog dugog područja”, kaže Dragan Brenjo iz Agencije za bezbjednost hrane BiH.

PREDNOSTI

Evropski proizvođači su veoma svjesni prednosti koje prodaja i promocija prehrambenih proizvoda dobija zaštitom geografskog porijekla. BiH u tom pogledu još zaostaje iako potrošači cijene takav proizvod.

Zemlje EU su već odavno prepoznale prednosti oznake geografskog porijekla, te ih koriste, a na tome imaju i dobru zaradu. Procjenjuje se da u BiH postoji više od 140 proizvoda koji bi mogli biti zaštićeni ovim oznakom, a koristi od toga višestruke.

(BN) Foto: BN