Nema pravde za ubijene Srbe na Petrovdan u Zalazju

Danas je obilježena  31. godina od stradanja 69 srpskih civila i vojnika u srebreničkim selima Sase i Zalazje i bratunačkim Biljača i Zagoni. Godišnjica je obilježena kod spomenika i kosturnice u selu Zalazje. Za ove zločine niko nije odgovarao.

Republika Srpska 12.07.2023 | 16:28

Godine prolaze, a bol i tuga ostaju isti za članove porodica srpskih civila i vojnika  nastradalih na Petrovdan '92. U napadu pripadnika tzv Armije BiH na srpska sela oko Srebrenice i Bratunca ubijeno je 69. osoba.

Boban Blagojeviću već 31. godinu traga za posmrtnim ostacima svog oca. Na ovaj dan osim oca izgubio je i rođake.
Ogorčen je što ocu na grob ne može otići, ali i  na pravosuđe, jer niko nije odgovarao za zločine počinjene nad Srbima u ovom kraju.

Ko će odgovarati? Na žalost niko. Niko. Pet prvih rođaka, sve braća od tetki. Otac, stričevi, ujaci, đedovi. Nema niko da mi nije rod, 36 ljudi stradalo. Svi do jednog mi rod, priča Boban.

I Rado Cvjetinović na Petrovdan je izgubi najrođenije.

Sestra mi poginula koja nije vojno lice, nije pušku imala. Dva brata od žene, zet, drugovi mnogi.

Moramo pitati one koji su odgovorni što niko nije procesuiran. Kako se prišlo ovome, sa kojom ozbiljnošću, nikakvom. Za njih je ovo kao da su ovde ovce pobijene, ogorčen je Rado.

Tog tragičnog Petrovdana prije 31. godinu osim 69 poginulih, zarobiljene su 22  osobe. Za posmrtnim ostacima 10 osoba još se traga. Ostali su pronađeni slučajno 10. Juna 2011. godine u masovnoj grobnici na Zalazju.

Posmrtni ostaci stradalih su identifikovani i sahranjeni na Petrovdan 2012. godine.

Danas su, osim porodica, cvijeće položili i zapalili svjeće i predstavnici organizacija i udruženja proisteklih iz proteklog rata.

Branimir Kojić, predsjednik  skupštine Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske kazao je da je i ove godine poruka ista - zločin bez kazne.   

Svake godine, evo već 31. godišnjicu nikad niko nije odgovarao za ove žrtve. Znamo da je za Podrinje osuđeno četiri lica na 29. godina zatvora što je više nego minimalno jer 3267 žrtava Podrinja, a 29 godina robije jasno govori da Sud i Tužilaštvo ne žele da rade ništa kada je u pitanju procesiranje stradanja Srba, poručio je Kojić.

Dva spomenika na Zalazju posvećeni stradanju Srba u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, i žrtvama ovog sela koje su ubile ustaše treći dan Trojčindana 1943. godine njemi su svjedok stradanja srpskog stanovništva u ovom kraju kazao je Mladen Grujičića, načelnik opštine Srebrenica.

Jer oni koji su došli u Zalazje da ubiju nejač, djecu pa čak i Srpsku stoku željeli su da zatru sve što je srpsko.
Na žalost za te zločine niko nije odgovarao i mi se više i ne nadamo u ovozemaljsku pravdu jer oni koji dijele pravdu njih ne interesuju srpske žrtve, poručio je Grujičić.

Prema svejdočenjima, najviše zločina 92. I 93. godine počinjeno je na najveće srpske praznike. U jesen i zimu ove dvije godine, prema podacima srpskih udruženja, ubijeno je 1.500 ljudi, dok je ukupno na ovom području tokom rata poginulo oko 3.500 Srba.  

(BN)