"Ono što okrzne Njemačku, BiH udari poput uragana"

Najjače ekonomija EU je ušla u recesiju. Manje je novca, manje se troši pa se manje i proizvodi. Stručne termine i zakonitosti građani možda, kažu, ne razumiju potpuno ali jedno znaju: "Ono što okrzne Njemačku BiH udari poput uragana".

Bosna i Hercegovina 10.07.2023 | 10:59

Prema podacima Zavoda za statistiku Destatis, njemačka ekonomija je u prvom kvartalu ove godine pala za 0,3 posto u odnosu na prethodni, a zabilježen je i pad BDP-a. Ekonomsti pojašnjavaju da ekonomski razvoj Njemačke koči pad privatne potrošnje, a negativan trend u posljednja dva kartala vide kao najavu recesije.

Najjače ekonomija EU je ušla u recesiju. Manje je novca, manje se troši pa se manje i proizvodi. Stručne termine i zakonitosti građani možda, kažu, ne razumiju potpuno ali jedno znaju: ono što okrzne Njemačku BiH udari poput uragana.

“Možemo da očekujemo manju proizvodnju, gubitak radnih mjesta i sve veći odlazak mladih. Naša dijaspora će zarađivati manje novca, manje će slati kući, a i njihova radna mjesta će biti ugrožena jer će oni prvi dobijati otkaze”, smatraju građani.

Pad obima proizvodnje i ukupne privredne aktivnosti u Njemačkoj scenario je kojeg su se i mnogi u BiH pribojavali. Kretanja u Njemačkoj mogla bi izuzetno da utiču na BiH, koja je ekonomski satelit kojem je Njemačka značajan spoljnotrgovinski partner za izvoz i izvoz, kažu ekonomisti.

“Podaci za prvi kvartal za BiH pokazuju da nije došlo do drastičnog pada zaposlenosti, iako se to očekivalo zbog recesijskih kretanja u Njemačkoj i članicama EU. S druge strane, imali smo minimalan rast zaposlenosti uglavnom baziran na uslužnom sektoru, ne u proizvodnji, što znači da izvoznici ipak imaju problema, kao i svi oni koji zavise od spoljitrgovinskih aktivnosti sa Njemačkom”, kaže ekonomista Admir Čavalić.

Ekonomista Milenko Stanić ističe da ćemo imati problema i sa uvozom.

“Imaćemo probleme sa uvozom tehnologija, mašina...Ukoliko evantualno neki njemački investitor bude imao namjeru da investira u BiH i otvori neke privredne kapacitete, vjerovatno će sačekati neka bolja vremena”, objašnjava Stanić.

Ne možemo puno toga uraditi ukoliko dođe do zastoja na tržištu Evropske unije zbog naše zavisnosti spoljnotrgovinske razmjene od skoro 70 odsto, smatraju stručnjaci.

Navode koje su konkretne dugoročne mjere u cilji zaštite od kriza i stabilizacije domaćeg ekonomskog sistema.

“Potrebno je smanjiti namete, pogotovo na rad. S druge strane je potrebno da se unaprijedi poslovni ambijent i time pokušaju da se privuku strane direktne investicije po uzoru na Srbiju ili neke druge zemlje Zapadnog Balkana. Unapređenje spoljnotrgovinske razmjene između zemalja Zapadnog Balkana je poželjno kroz CEFTA sporazum, poštujući Berlinski proces ili kroz otvoreni Balkan”, savjetuje Čavalić.

Stanić je mišljenja sa za domaće izvoznike treba tražiti nova tržišta što je, kaže prije svega zadatak ekonomske diplomatije i ambasada koje ne rade u punim kapacitetima.

“Ni Savjet ministara, ni Vlada Republike Srpske nisu razmatrali to pitanje i uticaj kretanja u privredi Njemačke na zbivanja u privredi BiH odnosno privredi Srpke. Čim to pitanje nije  razmatrano nisu predložene mjere, niti će se preduzeti mjere da se zaštite privrednici”, jasan je Stanić.

Ipak, prognoze stručnjaka, ali one koje se tiču Njemačke, su optimistične, kaže za BN ekonomista Miloš Grujić.

“Procjene Bundesbanke su ipak optimistične da bi Njemačka do kraja godine trebalo da ostvari kakav takav rast. Uz opasku da ove promjene mogu imati veliki uticaj na privredu BiH, treba biti optimističan jer Njemačka ipak nije na koljenima i u nekom ogromnom problemu”, navodi Grujić.

Stručnjaci ipak ističu da nas dosta toga očekuje, te da je nezahvalno prognozirati ostatak godine. Nadaju se da će ljeto donijeti dodatni optimizam ali poručuju da se mora plaćati određena cijena prognoziranog pada inflacije odnosno restriktivne monetarne politike.

(BN) Foto: Ilustracija