Brašno jeftinije, a cijena hljeba ista?!

Iako su cijene brašna u Republici Srpskoj niže, cijene hljeba i drugih pekarskih proizvoda ostale su iste. Poslodavci kažu da je novčana razlika od niže cijene brašna usmjerena na plate radnika. Građani smatraju da su trenutne cijene pekarskih proizvoda za naš standard visoke.

Cijene namirnica su u posljednjih godinu dana rasle velikom brzinom. Danas su stvoreni uslovi da se cijene pekarskih proizvoda smanje zbog pojeftinjenja brašna za oko 20%, ali do toga neće doći. Iz Unije poslodavaca Republike Srpske kažu da na cijene proizvoda utiče problem radne snage.

„Evidentno je da je nedostatak radne snage proizveo enorman rast plata, mi smo samo u prošloj godini imali rast plata od 20% i da bi imao ko proizvoditi hljeb za očekivati je da plate rastu. I pitanje je da li će hljeb poskupiti, a ne pojeftiniti u narednom periodu“, kaže Saša Trivić, predsjednik Udruženja unije poslodavaca Republike Srpske.

Trivić navodi da kada bi cijena brašna bila snižena na 50 feninga po kilogramu tada bi mogli razmišljati o pojeftinjenju. Trenutna cijena brašna po kilogramu kreće se između 70 i 80 feninga, a za građane su trenutne cijene pekarskih proizvoda visoke.

Domaća pšenica je do sada u prehrambenoj industriji učestvovala do 30%, tvrdi Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina. Kaže da bi u narednom periodu količina uvezene pšenice mogla biti puno veća, što bi moglo uticati na rast cijena proizvoda.

„Očigledno je da će se pšenica morati uvoziti iz Mađarske, koja je solidnog kvaliteta i ona će se pomoći sa domaćom pšenicom. U Mađarskoj još nije krenula žetva, tako da ćemo vidjeti šta će se dešavati u narednom periodu, sada je teško bilo šta predvidjeti“ navodi Pelemiš.

Ekonomista Zoran Pavlović kaže da bi Poreska uprava trebala raditi analize kako stvari bile transparentnije i jasno definisane.

„Ono što je potrebo je ući u neku analizu, a to Poreska uprava može da uradi i da vidi da li ti prerađivači ostvaruju veću dobit nego ranije. To je isti slučaj i sa mlekom. Analiza troškova, u smislu plaćanja poreza, je normalna stvar koju rade poreske uprave, jer ako se zarađuje više nego što treba onda uprave mogu naplaćivati ekstra porez“ kaže Pavlović.

Na smanjenje cijena pekarskih proizvoda mogu uticati i političari. Kada bi se stopa PDV-a koja iznosi 17% na sve, smanjila na osnovne životne namirnice i cijena hljeba bi bila niža.

(BN) Foto: Ilustracija