Dodik se do sada uglavnom povlačio, šta će sada?!

Ako zagrebemo površinu, vidjećemo da se Dodik u većini slučajeva povlačio pred odlukama međunarodne zajednice i da su odluke u tišini prihvatane. Da li će tako biti i sada kada je Šmit poništio odluke Narodne skupštine o neprovođenju odluka Ustavnog suda?

 Odvajanje Republike Srpske, nepriznavanje visokog predstavnika, kao ni njegovih odluka, riječi su koje svakodnevno slušamo od predsjednika Srpske Milorada Dodika. Ovakva retorika, kažu stručnjaci, usmjerena je na manipulisanje širokim narodnim masama.

- Šmit nema legitimitet, on je nelegalno izabran, visoki predstavnik ne postoji. Šmit je dio podvale Srpskom narodu, a cilj mu je da Republika Srpska nestane.

Ovakve izjave, kao i priče o izdvajanju Srpske, dio su svakog Dodikovog obraćanja. 

„Kad ja potpišem taj ukaz o proglašenju ovih zakona, to će oni tretirati kao kršenje odluka visokog predstavnika, koji nije visoki predstavnik i onda će mene procesuirati u Sudu i Tužilaštvu, vidjećemo onda. Ukoliko bude i daljih pritisaka, vjerujemo da bi Republika Srpska do Nove godine mogla da ima i referendum u kome će se izjašnjavati o najvažnijim pitanjima njenog statusa i o tomne na koji način će se ići dalje“, kazao je nedavno Dodik prilikom obraćanja na Kozari.

"Vjerujem da ću biti uvjereniji kada vam se budem obraćao ponovo za 60 dana i da ću biti bliže onome što sam na početku rekao – goodbye BiH, welcome RS exit“, rekao je ovo Dodik prije tri godine na posebnoj sjednici Narodne skupštine.

„Onog trenutka kad bilo šta, a ja znam da oni pokušavaju da isceniraju ovog lažnoga, koji prima platu od 24.000 mjesečno, da on donese neki zakon na nivou BiH i da on tu imovinu nešto rasparčava, istog trenutka je donio odluku o odvajanju Republike Srpske, nek pričaju šta god hoće o secesiji. Istog trenutka nek računaju da će se održati sjednica Narodne skupštine i ja ću predložiti odluku da se izdvojimo iz Bosne i Hercegovine“, istakao je u Dodik u martu ove godine.

Postavlja se pitanje, čemu dizanje tenzija, ukoliko visoki predstavnik, kako kaže Dodik, ne postoji.

Ako zagrebemo površinu, vidjećemo da se Dodik u većini slučajeva povlačio pred odlukama međunarodne zajednice i da su odluke u tišini prihvatane. Da li će tako biti i sada kada je Šmit poništio odluke Narodne skupštine o neprovođenju odluka Ustavnog suda?

"Iskustvo nam pokazuje da smo ovakvih prijetnji imali bezbroj u proteklom vremenu i da se svaki put odustajalo u toj nekoj zadnjoj sekundi. Isto tako imamo zadnju izjavu, zadnje stajalište Milorada Dodika, premo kojem kaže da nema drugog izbora, da će ići do kraja", smatra politička analitičarka Tanja Topić.

Dodaje da misli da suštinski problem nastaje onog trenutka kada su se ukrstila dva pola. Jedan je njegovo insistiranje, odnosno ići će do kraja, ali isti tako mi se čini i stajalište predstavnika međunarodne zajednice, koje je rezolutnije nego ikada do sada i oni isto tako kažu da im je negdje prekipjelo pa će i oni ići do kraja.

"Pitanje je ko će u sučeljavanju ta dva kraja, izvući deblji kraj“, objašnjava politički analitičar Tanja Topić. 

Dodik je stručnjak u skretanju pažnje sa važnih političkih i ekonomsko-socijalnih pitanja, tako je mnogo puta pogazio ono što je obećao, kažu poznavaoci političke scene u BiH. Dodaju da bi se isto moglo desiti i ovaj put.

"Čak i da prihvati, uslovno rečeno, neće eksplicitno prihvatiti, pronaći će neki modus ili će opet stvoriti neku drugu krizu, jednostavno da skrene pažnju i da javnost usmjeri u fokus neke druge krize, nekog drugog aspekta ili problema, koji će on opet sam stvoriti, tako da će se veoma brzo zaboraviti da jeste ili nije ispoštovao odluke“, kaže komunikolog i politički analitičar Mladen Bubonjić. 

Drugi scenario je, kako kažu, prebacivanje odgovornosti na nižerangirane institucije, a tako i proslijeđivanje potencijalne kazne.

„Imamo dva pravca potencijalna, dakle jedan je taj što ste vi naveli, da će na kraju morati to ispoštovati, a drugi je da će preko svoji nižerangiranih službenika, kao što je to recimo direktor službenog glasnika, narediti da ne ne sprovedu, odnosno da se ne provedu u službeni glasnik i da će oni, kao u slučaju Agencije za lijekove nositi posljedice, odnosno sankcije od strane predstavnika međunarodne zajednice“, smatra Bubonjić.

Godinu za godinom slušamo iste riječi, međutim djela nema ni na vidiku. Svaka priča biva prekinuta onog trenutka kada institucije u Srpskoj ipak budu primorane da poslušaju odluke međunarodne zajednice.

S obzirom na to da ovakva retorika Miorada Dodika traje godinama unazad, pravo je pitanje ko mu dopušta ovakvo ponašanje bez ikakve odgovornosti?

(BN) Foto: Arhiva