Kako je afrička kuga svinja stigla u Semberiju?

“Afrička kuga svinja stigla je u BiH odnosno Semberiju i mi ćemo morati da se naviknemo na tu bolest i život sa njom. Za čovjeka nije zarazna, a kako je zaraza ušla u BiH tek treba da se otkrije, rekao je Slaviša Cacanović, doktor veterinarske medicine gostujući u Dnevniku 2 BN televizije.

Republika Srpska 30.06.2023 | 23:12

On je dodao da, iako mnogi spekulišu da je ušla preko uvoza živih svinja, treba razmotriti još jednu vrlo vjerovatnu mogućnost.

“Uvijek postoji mogućnost da se desio propust u kontrolnom lancu uvoza živih svinja ali pažnju treba obratiti na uvoz mesnih prerađevina koje su došle na naše trpeze, a preko njih i do svinja”, rekao je Cacanović.

“Virus afričke kige svinja u zamrznutom mesu može da preživi preko 1000 dana, na rashlađenom, usoljenom mesu, u polutrajnim i suhomesnatim proizvodima može da preživi i preko 100 dana. Mi imamo tradicionalni način ishrane svinja ostacima naše hrane, tzv. pomijama. Tako je afrička kuga svinja 2007. ušla u bivše sovjetske republike”, pojašnjava Cacanović.

Žašišta afričke kuge svinja su u domaćinstvima koja imaju od 10-50 komada svinja i koja su trenutno najugroženija, dok bolest nije registrovana na velikim farmama. Cacanović objašnjava zašto je to tako.

“Statistika zemalja kod kojih se prije pojavila afrička kuga svinja, a nama najbliža je Srbija, pokazuje da se bolest pojavljuje u gazdinstvima koja se bave uzgojem svinja na otvorenom ili poluotvorenom prostoru. To nisu savremene farme, odnosno zatvorni sistemi držanja”, ističe Cacanović.

Cacanović je mišljenja da se afrička kuga svinja pojavila mnogo ranije, a ne u poslednjih 10ak dana.

Smatra da uzgajivači svinja nemaju povjerenja u struku, a ni i u državu da će im nastala šteta biti nadoknađena jer se, i kad je zaražena jedan svinja, eutanaziraju sve.

“Poljoprivrednici se plaše. Zato neko ko ima 100 tovljenih svinja ide linijom manjeg otpora. Ako mu ugine jedna svinja, neće to da prijavi nego će napraviti problem. Baciće leš, virus će se posijati svuda, a misliće da će mu onih 99 svinja ostati živo”, navodi Cacanović.

Zbog toga je najbitnije, ističe Cacanović, da se kao jedna od zaštitnih mjera, vrati povjerenje u državu, ali i to da nadležne institucija izdaju potrebna uputstva o biosigurnosnim mjerama poljoprivrednicima.

“Potrebno je da se bilteni sa uputstvima podjele poljoprivrednim proizvođačima, da se zna koji je dezinficijens prijeko potreban, da se zna kako da se životinje što bezbjednije drže na tim gazdinstvima. Treba da živimo sa tom bolešću, da precizno upoznamo naše poljoprivredne proizvođače kako da maksimalno smanjimo rizik od pojave i širenja afričke kuge svinja koja će se prošititi i biti jako dugo prisutna na ovim prostorima”, jasan je Cacanović.

Bolest sasvinje ne može da pređe na druge vrste životinja.

“Čovjek ni na jedan način ne može da se zarazi svinjskom afričkom kugom niti ona može da se prenese na njega i to je najvažnije, iako će nesumnjivo ekonomska šteta biti ogromna”, zaključio je Cacanović.

(BN)