Kako se na tenderima ukrade 400 miliona maraka?

Kroz javne nabavke, Bosna i Hercegovina godišnje potroši skoro tri milijarde maraka novca koji građani uplaćuju kroz poreze. Stručnjaci procjenjuju da korupcija godišnje u javnim nabavkama, umjesto za bolnice, škole i bolje puteve, odnese više od 400 miliona maraka, zbog čega se dugo insistiralo na izmjena zakona.

Republika Srpska 01.06.2023 | 22:48

Međutim, ni izmjene nisu donijele pozitivne pomake koje bi ili spriječile krađu na tenderima ili ih učinilo transparentnijim.

Oni koji upravljaju javnim novcem u Bosni i Hercegovini postali su svojevrsni stručnjaci u zaobilaženju Zakona o javnim nabavkama. Tenderi se realizuju kako kome padne na pamet, milioni maraka se prepuštaju organizacijama koje nemaju obavezu poštovanja onog što propisuje zakon.

To na kraju povećava korupciju i slabi razvoj privrede i ekonomije. Narušava se tržišna kokurencija jer se favorizuju preduzeća koja su posao dobili zahvaljujući dobrim vezama sa političkim vrhom u BiH

„Zakoni i zakonske procedure su se zloupotrebljavali pa smo imali hitne nabavke kancelarijskog namještaja goriva i sličnih roba radova ili usluga koji nisu bili neophodni a zaobilazile su se redovna procedure i nabavljane su od nekvalifikovanih ponuđača. Vanredne okolnosti su iskorištene kako bi se namicala javna sredstva i namještali poslovi privilegovanim ponuđačima tj firmama koje pogoduju vlastima koje kontrolišu i upravljaju javnim novcem u konačnici“, smatra Damjan Ožegović, Transparensy International BiH. 

Stručnjaci kažu da su zloupotrebe i  krađe na tenderima u sadašnjem zakonu gotovo legalne i bez bilo kakve odgovornosti. Čak i kad se otkrije da su se desili propusti i kršenje zakona, ne pokreću se prekršajne prijave iako je to zakonska obaveza

„Tu bi se moralo, sadašnji zakon je već krpljen i ne može se  popravljati, nego ići na novi zakon o javnim nabavkama koji bi bio reformski, antikoruptivan u kom bi bilo jasno ugrađena pravila  efikasne odgovornosti za one koji krše odredbe zakona, i ugovornim organima i  ponuđačima“, kaže  Rajko Kecman, UG Tender.

Dugo se čekalo i na izmjene Zakona o javnim nabavkama. Međutim, ovaj zakon ne donosi izmjene potrebne državi i njenim građanima. U izmjenama zakona ostavljen je i dalje direktni sporazum za tzv. manje nabavke, a negativno je to što je limit za iznose nabavki podignut sa 6 000 na 10 000 KM što znači da se može očekivati još veći broj zloupotreba. Naši sagovornici kažu da je velika odgovornost na institucijama koje bi morale pooštriti kazne.

„Sve dok ne postoji politička volja i snage u pravosuđu da se izbore sa ovom pojavom mi ćemo imati korupciju u javnim nabavkam. Možemo najbolji zakon donijeti, uvijek će oni kojisu za korupciju namještati tendere i crpiti novac iz javnih sredstava i prelivati ga u svoje privatne džepove“.ističe Velizar Antić, politikolog.

„Svakako bi trebalo da se svako kršenje zakona o javnim nabavkama ne sankcionše kao prekršaj nego krivično djelo to je bio i naš zahtjev da se kazne pooštre jer ako to ne bude ove blage kazne njima će biti podsticaj da se i dalje krši zakon o javnim nabavkama“,kaže Mira Pekić, poslanik PDP u PS BiH.

Poenta svakog zakona u nekoj državi je da uredi sistem i uspostavi pravila. Kod nas se zakoni, čini se, donose tako da pogoduju nadležnima jer se uspostavljena pravila krše ili zaobilaze, a tu su zakazale inistuticije. U ovom slučaju Agencija za javne nabavke i nadležna tužilaštva.

Stručnjaci smatraju da je potrebno depolitizovati institucije i potpuno resetovati pravosudni sistem u BiH jer cijenu korupcije u javnim nabavkama i manipulacije građanskim novcem plaćaju upravo građani i privreda koja već godinama stagnira. 

(BN)  Foto:Agencije