Izmjenama Krivičnog zakonika stavlja se omča oko vrata slobodnoj riječi u Srpskoj

Direktor banjalučkog centra za ljudska prava Dejan Lučka pojasnio je kako bi u praksi mogla izgledati primjena Krivičnog zakonika, ako budu u konačnici prihvaćene odredbe koje stoje u juče usvojenom nacrtu zakona o kriminlizaciji javne riječi. Mišljenja je da se ovime stavlja omča oko vrata slobodnoj riječi u Republici Srpskoj.

Republika Srpska 24.03.2023 | 10:01

Lučka u izjavi N1 kaže da nije sve još gotovo, da postoji i javna rasprava, ali da je sudeći prema izjavama zvaničnika usvajanje Nacrta završen posao.

“Mislim da je malo vjerovatno da Vlada RS povuče zakon i vjerujem da će se ići do kraja. Dakle, zakon će biti u potpunosti donesen ukoliko bi Prijedlog zakona nakon nekoliko mjeseci bio donesen”, pojasnio je.

Lučka je naveo da norme postavljene u ovom zakonu u vezi sa klevetom i uvredom su tako široke i nedovoljno pojašnjene da će na sudijama na kraju biti da definišu same pojmove i da odlučuju.

“To nikako ne bi trebalo da se radi, krivični zakonik je zadnje sredstvo za ograničavanje slobode izražavanja i on mora biti jasno definisan da ostavlja vrlo malo prostora za tumačenje. Takođe, jedno vrlo bitno krivično djelo koje se unosi je iznošenje privatnih i porodičnih prilika. Za novinare šta će to značiti ako iznesu da je neki rođak političara izvršio određene malverzacije i tu spomenete tog političara, da li će to biti iznošenje ličnih i porodičnih prilika u javnost to ja stvarno ne znam reći sa sigurnošću. Ostavilo se mnogo prostora za manevar.

Čak i ako zanemarimo ovako ogromne kazne i ako neko bude osuđen za klevetu to praktično znači da on biva stavljen u isti koš sa silovateljima, ubicama i kriminalcima. Ako izgubite parnicu u građanskom postupku za klevetu, vi platite štetu i to je to. Sada, ukoliko vas država osudi, vi imate krivični dosije i na vas se gleda kao na nekog kriminalca. To znači da ne možete izvaditi ono uvjerenje o nevođenju krivičnog postupka protiv vas, teško možete da se zaposlite i mnoge druge posljedice koje idu iza toga”, rekao je Lučka.

Naglasio je da su ogromni problemi koji nastaju s usvajanjem ovakvog zakona.

“U objašnjavanju šta to sve znači ne samo za medije, već i za druge građane, budući da možete biti kažnjeni i ukoliko nešto o nekome iznesete u kafani. Ugroženi su doslovno svi. Iako su novinari prvi na udaru, zatim aktivisti, ali ovo krivično djelo mogu uraditi svi – građani u kafanama, na društvenim mrežama, javnim skupovima itd. Veliki problem u samoj primjeni ovakvog zakona jeste to što mi nemamo prakse u zadnjih 20 godina u krivičnim postupcima u vezi s ovime, što znači da ćemo praksu tek početi da gradimo”, ističe Lučka.

Mišljenja je da se ovime stavlja omča oko vrata slobodnoj riječi u Republici Srpskoj.

“U Krivičnom zakoniku postoji prostorno određenje što znači da svako ko na prostoru Republike Srpske počini krivično djelo, njemu će se za to suditi. Postoje i nekakve druge stvari kada i drugi ljudi mogu odgovarati za druga krivična djela, kada su na primjer građani Republike Srpske uradili krivično djelo u inostranstvu što se takođe definiše Krivičnim zakonikom.

Specifični će, dakle, biti kleveta i iznošenje stvari iz privatnog i političkog života preko interneta. Vijdećemo ko će za to odgovarati, da li neko ko iz Republike Srpske objavi komentar na društvenoj mreži ili će to biti određena šira tumačenja. Vjerovatno će se sudije ugledati na prvu presudu i jedva će čekati da je neko donese pa da se one mogu ravnati prema njoj.

Iz ovog svega  bi mogla uslijediti autocenzura novinara jer će novinari jednostavno da se plaše ogromnih kazni. Iako je najavljeno da nisu propisane kazne zatvora, ali novčana kazna će se pretvarati u tu ako je ne budete mogli platiti. Možda će političari podnositi tužbe tužiocima da bi sankcionisali određene medije. Novinari će biti pod velikim pritiskom”, zaključio je Lučka.

U NS RS juče je usvojen nacrt izmjena Krivičnog zakonika uprkos brojnim pritiscima javnosti, prije svega medija, ali i međunarodne zajednice, te pojedinih bh. zvaničnika da se on povuče i ne razmatra.

SDS je tražio da se kleveta i uvreda izuzmu iz KZ-a, te vrate u građansku parnicu, kao i da se izrade izmjene i dopune zakona o Zaštiti od klevete.

Za zakon su glasali poslanici skupštinske većine predvođene SNSD-om.

(BN/N1) Foto: dejanlučka.com