Vladini korona ugovori još pod velom tajni

Više od 416 javnih nabavki u Bosni i Hercegovini u vrijeme pandemije korona virusom obavljeno je putem pregovaračkog postupka bez obavještenja. Kupovane su pokretne bolnice, nabavljane maske i rukavice po abnormalno visokim cijenama, međutim, još uvijek niko nije odgovarao za brojne zluopotrebe u vrijeme pandemije.

Republika Srpska 15.03.2023 | 19:47

5. marta 2020 godine u Republici Srpskoj pojavio se prvi slučaj virusa korona. Iako su nadležni govorili da je to izmišljen virus, od tad ništa više nije bilo isto. Počele su zloupotrebe vanredne situacije i provođenje netransparentnih nabavki.

Dok su građani bili zatvoreni zbog policijskog časa, pod okriljem noći, brojni poslovi su sklapani. Najupečatljiviji primjer je nabavka pokretne bolnice koju je Vlada Srpske, brže bolje, već krajem marta 2020. godine nabavila za 3,6 miliona maraka. Zbog izgleda, u narodu je nazvana šator. Gdje je sada pokretna bolnica, niko ne zna.

Alen Šeranić, ministar zdravlja Republike Srpske, kaže da je taj novac vraćen u budžet. "Možete pitati kolege koji su vrršili nabavku u tom pitanju. Postoje istražioci i oni koji provode sve navode koj postoje oko toga, Očekujem od tužilaštava da obave svoj posao onaj ko je učinio nešto treba da odgovara", kazao je Šeranić.

Pokretna bolnica predmet je istrage, a policija Republike Srpske iz više institucija izuzela je dokumentaciju u vezi s nabavkom. I tu nije kraj.

Apoteke su počele sa nezakonitim dizanjem cijena maski i rukavica, koje su u jednom vremenskom periodu, bile obavezne. 100 komada rukavica 2020. godine koštale su od 11 do 23 marke, dok su maske od 20 feninga po komadu došle do skoro pet maraka. Postavlja se pitanje da li je to jedan vid pljačke građana?

Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava, navodi da vlast u Republici Srpskoj pljačka građane, krade, izmišlja neprijatelje i loše situacije...

"Da nema pljačke i kriminala u Repiblici Srpskoj najmanja penzija mogla bi biti 1.000 KM a najmanja plata 1.500 KM to je ta razlika koju korumpirana vlast pokrade", navodi Todorović.

Jedini zvanični potez institucija bio je u slučaju podizanja optužnice protiv Branislava Zeljkovića, bivšeg direktora republičkog Instituta za javno zdravstvo kao i protiv direktora firme Procontrol Slavka Bojića, bivše direktora Sineks laboratorije Sanija Crljića, direktora agencije "Travel for fun" Saše Markovića te direktora Promedinga Dragana Dubravca. Optuženima se na teret stavljaju zloupotrebe u postupcima javnih nabavki za vrijeme epidemije korona virusa kojim je Republika Srpska oštećena za najmanje 1,3 miliona maraka. I tu se stalo sa konkretnim potezima...

"Ovdje se niko nije bavio time da li je bilo opravdano izuzimanje milionskih nabavki čak ni revizor u Republici Srpskoj kroz izvještaj za tu godinu nije pomenuo ništa, niti ih uvrstio u svoj uzorak što je apsurdno", smatra Srđan Traljić iz TI i dodaje: 

"Da li sa ovakvim pravosuđem imamo preduslove za borbu protiv korupcije",

Pandemija je pokazala da su na prvom mjestu lični interesi. Javne nabavke su oduvijek stavljane pod lupu, govorilo se o netransparentnosti trošenja javnih sredstava i onda je, u pandemiji sve kulminiralo. Vjetar u leđa dala im je, očigledno nekažnjivost. 

"Ja se nadam da će jednog dana neko odgovarati jer svaka aktivnost na procesuiranju jednom mora da se završi i mora imati svoj epilog. Drugo je to što vladajuća struktura skriva to po ladicama i što nalazi pojedinu žrtvu da se na njemu slome kola i to obično na nekom perifernom ko je izmanipulisan", mišljenja je prvi čovjek SDS Milan Miičević.

O korona aferama govorilo se i u Parlamentu Srpske. Nakon što nije dobio odgovor na poslaničko pitanje od Vlade Srpske, šef kluba poslanika PDP Igor Crnadak prihvatio je poziv predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića da lično dođe u kabinet premijera, kako bi mu dao na uvid spisak svih korona nabavki, uključujući imena firmi, predmete nabavki i tačne iznose koje je Republika Srpska isplatila za vrijeme pandemije korona virusa.

(BN) Foto/Arhiva